* * *


[Sveti Petar ’re v raj]

Sveti Petar ’re v raj,
i va rajsko veselit.
Za njim gre njegova mat:
»Počekaj me, sinko moj,
ja gren s tobu v raj, 5
i va rajsko veselit.«
»Ne morete vi poć s manu v raj,
ni va rajsko veselit.
Vi ste oštarica bila,
skarsu meru davala 10
i vodu prilivala,
i po punu plaću zemala.
Vaša duša žalosna,
dole nisko u paklu,
nikad s pakla ne shodu, 15
božja lica ne vidu.«
I otac ga zaprosil,
da ga zeme sobun v raj.
»Ne morete s manu v raj,
vi ste sudac bil, 20
krivu pravicu ste sudil,
već po kuse, leh po duše.
Vaša duša žalosna,
dole nisko u paklu,
nikad s pakla ne shodu, 25
božja lica ne vidu.«
Stariji brat ga zaprosil:
»Brajne, Petre moj,
zemi mene sobun v raj!«
»Ne moreš poć s manu v raj, 30
ti nisi dobar rataj bil,
tuje kunfini si premešćival,
tuju zemlju na svoje naorival.
Tvoja duša žalosna
dole nisko u paklu, 35
nikad s pakla ne shodu,
božja lica ne vidu.«
Starija ga sestra molila:
»Petre, brajne moj,
počekaj me, počekaj, 40
ja gren s tobun v raj.«
»Ne moreš ti s manu v raj,
svoga muža si imela
tuiega si jubila.
Tvoja duša žalosna 45
dole nisko u paklu,
nikad s pakla ne shodu,
božja lica ne vidu.«
Mlaja sestra poli njega stala:
»Počekaj me, Petre, 50
ja gren s tobun v raj!«
»’Oću, ’oću, sestrice,
ti si rade k maše hodila,
i još raje boga molila,
bolnega si pohodila, 55
mrtvega si provodila,
nagega si obukla,
lačnega nasitila.«

Zapis: Frlići, 27. VI. 1952.,
N. Bonifačić Rožin, rkp. INU 87, br. 11.
Kazivala Katica Minak rođ. Sandaj,
78 god. rođ. u Frlićima.

Датотека:Murat Sipan vinjeta.jpg


Napomena

Kroz inače religiozan motiv provodi se, koliko jedna pjesma ovakve vrste dopušta, društvena kritika nesavjesnog krčmara, lošeg suca, gramzljivog ratara, žene preljubnice, a hvali valjan život (mlađa svečeva sestra) posvećen jednim dijelom svojim bližnjima.

Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka

1. Fr. Kurelac, »Jačke ili narodne pesme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah šoprunskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih«. Zagreb, 1871., br. pjesme: 488. Početni stih: »Svetoga je Petra mati«. Pjesma je iz Unde. Ipak je znatno drugačija od naše. U njoj se sva radnja odvija oko zavidne i zle svečeve majke.

2. »Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju po Istri i Kvarnerskih Otocih«. Trst, 1879., br. pjesme: III, VI. diel (»Otac svetoga Petra«). Početni stih: »Sveti Petar va raj gre«. Previše je velik grešnik, a da bd se spasio i ako je otac čuvara raja. Ali on se barem u ovoj varijanti ne pokazuje onako zavidan kao svečeva maiti u gradišćanskoj varijanti (br. 1).

3. Ibid., br. pjesme: IV, VI. diel (»Majka svetoga Petra«). Početni stih: »Sveti Petar va raj grede«. I u ovoj se varijanti svečeva mati pokazuje i zlom i zavidnom i ako ju je sin nastojao svim sredstvima uvesti u raj.

4. Dr. I. Broz i dr. St. Bosanac, »Hrvatske narodne pjesme«. I. Matica Hrvatska. Zagreb, 1896., br. pjesme: 21 (»Majka svetoga Petra«). Početni stih: »Kad preminu sveta Petra majka«. Pjesma je s otoka Šipana.

5. Ibid., br. pjesme: 22 (ibid.). Početni stih: »Sveti Petar u raj grede«. Pjesma je iz Istre. U šipanskoj varijanti sin pokušava da spasi majku lađicom, a u ovoj istarskoj povjesancem.

6. Dr. K. Strekelj, »Slovenske narodne pesmi«. I., Ljubljana, 1895—1898., br. pjesme 412 (»Svetoga Petra mati«). Početni stih: »Sveti Petar vu raj šeće«. Pjesma je iz okolice Krašića u Hrvatskoj.

7. Volčić, rkp. MH 59, I. br. 177. Početni stih: »Sveti Petar u raj grede«. U ovoj je varijanti grešnik svečev otac, a ne majka, a nema u njoj, kao što ima u našem primjeru ni ostale svečeve najbližc rodbine.

8. Bošković-Stulli, rkp. INU 78, br. 22. Početni stih: »Sveti Petar u raj gre«.

9. Jardas, rkp. INU 251, br. 43. Početni stih: »Sveti Petar šal je v raj«. U ovoj varijanti samo je svečeva majka grešna. Ostalih članova najbliže svečeve rodbine ni nema u pjesmi.

Референце

Извор

Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 166-167.