Ljubovnici
Писац: Nepoznati autor
RJEČNIK


RJEČNIK

abil (tal.) - vješt, sposoban
abrevijatura (tal.) - kratica
adio (tal.) - zdravo (pozdrav)
adžustati (tal.) - ugoditi (o glazbalu, v. akordati), uskladiti, srediti; adžustati koga - isprebijati koga
aforcati (tal.) - silovati
afront (tal.) - napadaj, uvreda
agraditi (tal.) - rado primiti
ajer (tal.) - zrak
akorad (tal.) - sporazum, dogovor; biti od akorda - sporazumjeti se
akordati (tal.) - ugoditi (o glazbalu, v. adžustati); akordati se - složiti se, sporazumjeti se s kim
akvijetati se (tal.) - smiriti se
alabarda (tal.) - oštroperac
alargati se (tal.) - udaljiti se
alavija (tal. alla via) - kako treba
alegramente (tal.) - veselo, s užitkom; olako
alevati (tal.) - odgojiti
ali - ili, da li
all' erta (tal.) - pozor!, pazi!
almeno (tal.) - barem
alteran (tal.) - uzrujan
amor (lat.) - ljubav; činiti amor - voditi ljubav, ljubovati
animo (tal.) - duh, hrabrost, srce; izgubiti se od anima - izgubiti hrabrost
aplikati se (na što) (tal.) - posvetiti se čemu
apostan (tal.) - onaj koji stane u zasjedu, postavi stupicu (prema glagolu apostati, tal. appostare)
apunto (tal.) - upravo, baš
arabjan (tal. arrabbiato) - ljut, bijesan
ardit (tal.) - hrabar, smion
arkibuz (tal.) - starinska puška
arseno (tal. arsenale) - skladište oružja
augurij (tal.) - u izrazu dobar augurij: sretno!, u dobar čas!
avancan (tal.) - poodmakao
avizati (tal.) - obavijestiti
 
bačio (tal. bacile) - umivaonik
baka (tal. bacca) - špekula, kuglica
balati (tal.) - plesati
balord (tal.) - glupan, blesan
balota (tal.) - kugla na sunčanom satu koja pokazuje doba dana
balotica (tal.) - dem. od balota; kuglica; usp. fontanela
barbijer (tal.) - brijač; nekoć je obavljao i posao liječnika, pa je puštao krv i sl.
bario (tal.) - bačva
bastati (tal.) - biti dovoljno, biti potrebno; bastati komu što - usuditi se, smjeti
bat (pl. bati) - batina
beč (tal. i mlet. bezzo) - novac, sitniš
berta (tal.) - šala
bikarija (tal. beccheria) - mesnica, klaonica
bikaroc - vrsta ptice, barska kokica; doturati se s bikaroci - mudrovati sa pticama (možda tal. beccarossa)
bitje - imovno stanje, imetak
bokara - vrč; na bokari - uz piće
bokun (tal.) - komad
bore ili bora - božje; po rane bore - za rane božje
bota (tal.) - udarac
brstran - bršljan
bukariti - izvikivati
bukati (prez. bukam ili bučem) - rugati se puštajući glas "bu"
biljac - pokrivač ili prostirač (vunen)
burdelaca (tal.) - bludnica, prostitutka; usp. burdio
burdio (tal. bordello) - javna kuća; buka, rusvaj
burla (tal.) - šala; frakati (v.) burlu komu: narugati se s kim
burlati (tal.) - rugati se, praviti kome šalu

cjeća - zbog; radi

čes (tal. cesso) - zahod, nužnik
česa? - što?
čerto (tal.) - zaista, zacijelo
čestit - sretan
čijera - lice, izgled lica; kazati dobru čijeru komu - biti ljubazan s kim
 
da' - daj, hajde
dastroksa - ugljen
dati razumjeti - prevariti
deboto (mlet. tal.) - gotovo, skoro, zamalo
delektati (lat.) - veseliti
delikan (tal. delicato) - osjetljiv, fin
delongo (prema tal. di lungo) - odmah, smjesta
denjati se (tal.) - udostojati se, izvoljeti
desputati (tal.) - raspravljati
destrigati se (tal. districare) - obratno od intrigati (v.), osloboditi se koga ili osloboditi se uz neprilike; požuriti
diferencija (lat.) - sporno pitanje, razilaženje
dezbratati (tal. sbrattare) - maknuti, ukloniti
dinja - lubenica (u Dubrovniku)
dišiplina (lat.-tal.) - obuka, vodstvo
dišipuo (lat. discipulus, tal. discepolo) - đak
djevojka - sluškinja
dobabiti - domamiti, dovabiti
doteći - steći
dotrina (lat.-tal.) - učenost
dotur (tal. dottore) - doktor, učen čovjek
doturan - učen (v. dotur)
doturati - mudrovati, mudro se ponašati (v. dotur)
dubitati (tal.) - bojati se da, dvojiti, sumnjati
dudzina (tal.) - tucet
durati (tal.) - trajati
džir - u izrazu ne nalaziti džira ni redžira (v. redžir): ne vidjeti izlaza, ne nalaziti
puta (tal. giro; giri e rigiri)
džusto (tal. giusto) - upravo, točno

ečelent (tal.) - izvrstan
ečelento (tal.) - sjajno
efetiv (tal.) - pravi
elefanat (tal.) - slon
entrata (tal.) - prihod, dohodak, renta
erbo - jer
Erkole (prema tal.) - Heraklo (Herkules), junak iz antičkih mitova
eror (lat.) - pogreška
erudit (lat.) - učen
eskvizit (tal.) - izvrstan
eškerice - odmah (prema Skoku mađ.
egyszer, jedanput, možda tur. ašikar)
etat (tal. eta) - godine, životna dob; avancan u etati - poodmaklih godina
ezaminavati (tal.) - ispitivati
ezempio (tal.) - primjer

fagot (tal.) - svežanj
falas, falsa (tal.) - pogrešan, lažan
falivati (tal.) - griješiti; falivati vistom - gubiti vid
fantastik (tal.) - čudan, neobičan
fantazma (grč.) - prikaza, utvara, sablast
fastidijo (tal.) - smetnja, dosada; davati
fastidijo - smetati
fate! (tal.) - dobro!, u redu!
feda (tal.) - svjedodžba
fedeli (tal.) - vjeran
feličitat (tal.) - sreća, blaženstvo
femina (lat.) - ženka
fengati (tal. fingere) - hiniti, pretvarati se
ferm (tal.) - čvrst
fermati se (tal.) - zaustaviti se
fero (gen. ferala, tal.) - svjetiljka, feral
festa (tal.) - zabava
fjasak (tal. fiasco) - boca
Flak - v. Valerije Flak
flat (lat. flatus) - vjetar u tijelu, nadim, podrig
fontanela (tal.) - rana što se navlaš načini na čeljadetu i drži otvorena radi
 
zdravlja (Rječnik JAZU), balotica (v.) od fontanele - vjerojatno kuglica kojom se taj otvor rane drži začepljen, pa kad se otčepi zaudara
forca (tal.) - sila
forka (tal.) - obješenjak, lopov
forse (tal.) - možda
frakati - u izrazu frakati burlu (v.) komu: napraviti šalu s kim
frustijerka (tal. forestiera) - tuđinka, strankinja
frutati (tal.) - donijeti plod
funjestra (tal.) - prozor
furfanat (tal.) - lopov
furfantarija (tal.) - lopovština
furija - bijes, Furija, Srda

galanat (tal.) - vjeran, čestit; uglađen, uslužan, pristojan
galijot (mlet. galioto) - lopov, hulja
gerica - vrsta ribe, girica
glavoč - vrsta ribe, glamac; uvredljivo zato što joj meso nije na cijeni
gnjusičina - prljavo, gnusno čeljade
gravitat (tal.) - dostojanstvenost
grizica - moljac
gus(t) (tal.) - užitak; uzesti gusta - použivati
gustijerna (prema lat. cisterna) - bunar
guvernati se (tal.) - vladati se kako treba; paziti (se)
gvera (tal. guerra) - rat
  
hudoba - vrag

imadžinacijon (tal.) - umišljaj, zamišljanje
imadžinati se (tal.) - zamisliti, predočiti sebi što
Imeneo (prema tal.) - Himenej, starogrčki bog braka
impačati se (tal.) - uplitati se, miješati se u što
imperfecijon (tal.) - mana, nesavršenost
imperatur (lat.) - car
indženjoz (tal.) - vješt, pametan, mudar
infam (tal.) - sramotan
infetati (tal.) - zaraziti, okužiti
ingvastar (tal. inchiostro) - crnilo, tinta
inkastran (tal.) - urezan
inklinan (na koga) (tal.) - sklon kome
inkontar (tal.) - susret
inkvijet (tal.) - nemiran
inkvjetan - v. inkvijet
insolent (tal.) - drzak, bezobrazan
insolenca (tal.) - drskost
intanto (tal.) - međutim, u međuvremenu, dotle
interompati (tal.) - prekinuti
intravenjati (tal.) - dogoditi se
intregnati (tal.) - saplesti se
Intrigalo - nadimak prema intrigati (v.)
intrigati (koga) (tal.) - napraviti spletku s kim
introdužiti se (tal. introdursi) - uvući se, ući
investiti (tal.) - uložiti
invencijon (tal.) - izmišljanje, izmišljotina
inventarijo (tal.) - inventar, popis
injoran(a)t (tal. ignorante) - neznalica, glupan
injorančina (tal.) - velika neznalica
istoria (tal.) - priča
izgančati (tal. sganciare) - izvući nešto što je zabijeno kao kuka, iščupati

jeda - da, eda, da li, zar
jeđupak - Ciganin; zapravo Egipćanin, jer se vjerovalo da Cigani potječu iz Egipta

kalepin (tal.) - knjižurina, latinski rječnik
kamara (tal. mlet. camara) - soba
kanalja (tal.) - ološ, rulja
kantati (tal.) - pjevati
kantun (tal.) - ugao
kantunata (tal.) - ugao, usp. kantun
kaseta - sandučić za smeće (prema tal. cassetta della spazzatura)
katarac (tal.) - prehlada, nazeb, katar
kazati (tal.) - pokazati; kazati dobru čijeru (v.) - praviti se ljubazan s kim
kî - koji, tko
klandestin (tal.) - potajan, skriven
klapati - kucati na vrata zvekirom
klisurit - tvrd, nemilosrdan (kao klisura)
kolajinčica (tal.) - ogrličica (dem. od kolajna, tal. collana)
kolarin (tal.) - ogrlica
kolora (st. tal. collora) - jed, ljutnja; ići u
koloru - ljutiti se
komandatur (tal.) - izvršitelj zapovijedi, objavljivač
kompatiti (tal.) - žaliti
komponjati (lat.) - pisati stihove
komportati (tal.) - isplatiti se
končertati (tal.) - dogovoriti se
končitan (tal.) - uzbuđen
konkludati, konkluditi (tal.) - zaključiti, odlučiti
konsumati (tal.) - u izrazu konsumati matrimonijo - konzumirati brak
konsumavati (tal.) - uništavati, izjedati
kontentati se (tal.) - zadovoljiti se
kontradota (tal.) - protumiraz, svadbeni poklon muža ženi
kontrarijetat (tal.) - neugodnost, neprilika
konvenijenca (tal.) - pristojnost, skladnost
konjuran (tal.) - uroćen, umiješan u urotu
korda (tur.) - nožina, mač, sablja, ćorda
kostati (tal.) - stajati, koštati
krešiti (tal.) - povećati, poskupjeti
krpatur - pokrivač, jorgan
kuriti (tal. correre) - teći, pritjecati
kvijet (tal.) - miran
kvijetamente (tal.) - mirno
 
larad (tal.) - slanina
lašnje - lakše
latin - latinski
latino - latinski jezik
lest (tal.) - spretan, hitar, vješt
liber (tal.) - slobodan
liberamente (tal.) - drage volje, iskreno
ličenca (ličencija) (tal.) - dopuštanje, dopuštenje
lincuo (tal.) - plahta

mačica - mačkica
majde - zaista, bogme (st. tal. madie; mai Dio)
makarulić - budalica, dem. od makaruo (v.)
makaruo - vrsta tijesta (tal. maccherone, mlet. macaron)
matinata (tal.) - jutarnja pjesma pod prozorom
matrimonijo (tal.) - brak
medičina (tal.) - lijek
meritati (tal.) - zaslužiti
mizerija (tal.) - nevolja, bijeda
mobilja (tal.) - pokućstvo, namještaj
mostak - mostić
Munčibio - Mongibello, drugi naziv za vulkan Etnu

nahoditi - naći, nalaziti
nalježa - nalazak, ono što se nađe
namuran (prema tal. innamorato) - zaljubljen
naraslice - iznutrica
nasloniti (na koga što) - povjeriti kome što
nastup - nagaza, ono na što se nagazi
nastupiti - nagaziti
naveganje - plovidba; karta od navega-
nja - pomorska karta
nebore - vok. od nebog, jadan, jadnik
ništanemanje - ipak, uza sve to
no (tal.) - ne
nova (tal.) - vijest, novost
nje - njezin

obilježje - dokaz
obrobijo (tal.) - sramota, ruglo
odsmucati - odvući
oferiškati (arh. tal. offerire, prez. offerisco) - ponuditi
ojbo (tal. oibo) - nikako, nipošto
oblegan (tal. obbligato) - dužan, obvezan; zahvalan
okazijon (tal.) - prilika
okupati (tal.) - zauzeti
ombrela (tal.) - suncobran, kišobran
općenski - javni
operacijon (tal.) - djelo, pothvat
opinijon (tal.) - mišljenje
opravitelj - izvršitelj; svodnik
opurduj! - goni!, nosi se!
Oracijo - Horacije (Kvint Horacije Flak, 65. do 8. pr. n. e.) - rimski lirik, pjesnik
oda i satira, autor djela Ars poetica (O pjesničkom umijeću)
ostrega (tal.) - kamenica
Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto. U djelu Amores (Ljubavi) kroz nekoliko erotskih pjesama opisuje sve faze ljubavi prema ženi pod imenom Korina; Ars Amatoria se bavi vještinom vođenja ljubavi, što je skandaliziralo i Rimljane
ozlatiti - podmititi

pacijenca (tal.) - ništa za to!, što se može!
paka - zatim, onda, poslije
palak (gen. palka tal. palco) - pozornica
parati (tal.) - činiti se
parer (tal.) - mišljenje; uzeti parer - posavjetovati se
partit - način, sredstvo; prilika za udaju, ženidbeni kandidat
pasan (tal.) - prošli protekli
pasati - proći
pastalijer - žderonja, koji mnogo jede „pastu", to jest tijesto
pat (tal. patto) - uvjet, nagodba, pogodba; hodmo na pate - nagodimo se; s patom - pod uvjetom
per forza (tal.) - htio ili ne htio, silom, za nevolju
perpetuamente (tal.) - neprestano
perspikač (tal.) - pronicav, oštrouman, bistar
petenijera (tal.) - zdjelica, većinom staklena, u kojoj se drže češljevi; psiha, stolić
sa zrcalom pred kojim se žene češljaju
petrusin - peršin
peča (lat. pettia, tal. pezza) - komad
perikuo (gen. perikula, tal.) - opasnost
pinez - novac
pinjokata - kolač s pinjolima
Pinjokatica - nadimak prema pinjokata (v.)
pirun - vilica
pjutosto (tal.) - prije, radije
placa (lat.) - trg
pobjed - poslije podne, poslije objeda
pokoj - mir
polak - pokraj
poletarić - mladi prosac, mladić koji ob-
lijeće oko djevojke
Pontan - Giovanni Pontano (1429-1503), talijanski humanist i pjesnik, autor latinskog astrološkog epa Urania i drugih djela na latinskom jeziku
poplesati - pogaziti
poprigan - popržen
poudarati - zasvirati
praviti (prez. pravlju) - kazati, govoriti
prečipicijo (tal.) - propast
prdemah - u izrazu u prdemah: ni u što, uzalud
prepozit (tal.) - u izrazu na prepozit - baš kako treba, u pravi čas, prikladno
pretenditi, pretendžati (tal.) - zahtijevati
prevratiti - obratiti, promijeniti
prigati - pržiti
prignuti se - pristati (na što), privoljeti se, ganuti se, prikloniti se
pripodnijeti - izdržati, podnijeti
prliti - paliti, žeći
probukariti - razglasiti, objaviti
prodevetiti se - biti proklet (u zaklinjanju)
prohiben (lat.) - zabranjen
prolegati (od tal. leggere) - pročitati
promanedžati (tal. maneggiare) - izludjeti koga spletkom, vješto s kim postupati
pront (tal.) - okretan, vješt, spreman
Propercije - Sextus Propertius, oko 50-15. pr. n. e., rimski liričar, pjesnik brojnih elegija, u kojima opjevava svoju ljubav prema lijepoj i hirovitoj Cintiji
prospero (tal.) - sretno, uspješno
providjeti (tal. provvedere) - nabaviti, doskočiti, naći lijeka
pršukat (tal.) - pršut
prudent (tal.) - razborit, mudar
pulito (tal.) - čisto, glatko
pulkerim (lat.) - prelijep

rafijoli (tal.) - valjušci punjeni mesom rake - rane, u izrazu po rake bora - po rane božje
raskipjeti - uzavreti tako da iskipi
raspačivati - obratno od impačati (v.)
rastesati - raskomadati
rastrijebiti - raščistiti; rastrijebiti puta - odstraniti trnje, ili zapreke, na putu do
nečega
razlog - pravo; imati razlog - biti u pravu
real (tal.) - vrsta novca
rečijak (lat. retiaculum) - ribarska mreža za malu dubinu s koncima okolo i s olovnim kuglicama, isto što i orćas
redužiti se - svesti se na što; redužiti se alla morte - umrijeti
redžir (tal. rigiro) - dovijanje, u izrazu ne nalaziti đžira ni ridžira - ne vidjeti izlaza, ne nalaziti puta
refati se (tal.) - osvetiti se
refreskati (tal.) - ohladiti, hladiti
remedij(o) (tal. mlet.) - lijek, način
remedijati (tal. mlet.) - naći lijeka, pomoći
rens (tal.) - fino platno
reputacijon (tal.) - ugled
resolvati (tal.) - odlučiti, donijeti odluku
respet (tal.) - poštovanje
respetoz (tal.) - pun poštovanja, smjeran
retirati se (tal.) - povlačiti se
reuškati (tal.) - poći za rukom, uspjeti
reverencija (tal.) - poštovanje; nositi reverenciju - poštovati
rezolucijon (tal.) - odluka
rodakva - rotkva
romijenčica - dem. od romijenča, bakreni sud za vodu (lat. aeramenteus)
ruta - rutvica (biljka)

salčicijun - augm. od salčica, kobasica (tal. salsiccia)
scijeniti - smatrati, držati
seren (tal.) - otvoreni zrak, noćna hladnoća
serenata (tal.) - podoknica, pjesma koja se pjeva pod prozorom
sfacan (tal.) - drzak
sforcati (tal.) - prisiliti
sikur (tal.) - siguran
skala (tal.) - stepenište
skandao (tal.) - sramota, skandal
skapulati se (tal.) - spasiti se
skarababin - naziv za čarobnjake
skivati (tal.) - izbjeći
skončertati (tal.) - poremetiti, pokvariti (o glasu)
skondžurati (tal.) - zaklinjati; otkloniti
opasnost; privoljeti koga na što
skonfigati (tal. configgere) - zabiti, umetnuti
skorovanja - zbrka, strka
skrokati (tal.) - odapeti
skroven - tajan, skrit
skrupuloz (tal.) - krajnje savjestan, točan do sitnice
skula (lat.-tal.) - škola
skular (tal.) - đak
skuro (tal.) - tama, mrak
slavnica - slamnica
službenica - sluškinja
službenik - sluga
smeralad (tal.) - smaragd, dragi kamen
sovradota (tal.) - mirazni doprinos zaručnice uz miraz
spametan - pametan
spazma (tal.) - grč, muka
spazman (tal.) - u izrazu spazman od
straha - mrtav od straha; u grču, u muci
spazmo - v. spazma
spetar (tal.) - sablast
spovidjeti - ispričati, pripovjediti
stak - tren, čas; ni staka - nimalo, ništa
star (tal. mlet. staro) - posuda kojom se mjeri žito
statira (lat.) - vaga
staviti se - založiti se, zauzeti se
stoprva - istom, jedva, tek
stratiti - potrošiti
stravjerovati - više nego vjerovati
studijati (tal.) - učiti, proučavati, baviti se učenim stvarima
studijoz (tal.) - stručnjak, učenjak
sudžet (st. tal. suggetto) - nevaljalac
sučediti (tal.) - dogoditi se, slijediti za čim
superati (tal.) - nadmašiti, nadvisiti
svijetiti - posvijetliti
svrhu - zbog; radi
svukovati - svlačiti

šijenca (tal.) - znanost
školj (tal.) - hrid, otočić

talijano - talijanski jezik
tentati (tal.) - pokušati
teonica - krava koja se otelila
tî - taj
tobolac - kesa za novac
tobolčina - veliki tobolac (v.)
tocio - vrsta brusa
tokati (tal. toccare) - biti potrebno, biti nužno što komu
toli - ako li
tovijerna - krčma
traskati - blebetati, budaliti
tratati se (tal.) - raditi se (o čemu), biti riječ o čemu
tratiti - trošiti
trijeba - potreba; trijeba je - valja, potrebno je, nužno je

učekati - počekati
udarati - svirati (v. poudarati)
ukorijepjen - ukorijenjen, srastao
uljesti - ući
unaprijed - ubuduće
upengan (lat.) - uslikan
upirina - prikaza, utvara, sablast
urtati (tal.) - spotaknuti se, udariti o što

Valerij Flak - Gaj Valerije Flak (umro oko 90. n. e.), rimski pjesnik; autor mitološkog epa Argonautika
veće - više
veement (tal.) - žestok, jak, neobuzdan
vele - vrlo, jako, mnogo
velenoz (tal.) - otrovan
veramente (tal.) - zaista
vicij (tal.) - porok, mana
vijolenca (tal.) - sila, nasilje
vista (tal.) - vid
vladika - plemkinja, gospa
voluntat (tal.) - volja
vragut - nijedan, nikoji
vrći (prez. vrgnem, imperativ vrzi) - baciti
 
zabit - zaborav; staviti u zabit - zaboraviti
zakantati (tal.) - zapjevati
zaklad - kapara
zamititi - podmititi, potplatiti
zasve - unatoč tome što
zašto - jer, budući da, kako
zavrgnuti - zabaciti što, zahvatiti čime
zbrav (tal. bravo) - plaćeni razbojnik, čuvar, stražar velikaša
zbravati (tal. bravare) - prijetiti, prkositi
zdruknuti - izmamiti, izvući

Референце

uredi