Udovica Kama i sin Usein

Udovica Kama i sin Usein
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama

85. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić

* * *

85.
Udovica Kama i sin Usein

0001 Besedila udovica Kama:
0002 „Ja sam mlada, ja bi se udala,
0003 al['] ja ne smijem od mojega sina,
0004 od mojega sina Useina.
0005 Tko bi moga Usu pogubio,
0006 bi mu dala po Usina blaga
0007 i njegova doru dobra konja,
0008 jošte bi mu mila ljuba bila.“
0009 To začuo kaurine Janko
0010 pak dođe kaurine Janko:
0011 „Jel istina, udovice Kamo,
0012 jel['] istina što ljudi govore:
0013 tko bi tvoga pogubio sina,
0014 ti si mlada, ti bi se udala.
0015 A boga ti, udovice Kamo,
0016 i zdrava se bolesna učini
0017 pak pošlji sina na vodu ladnu
0018 nek donese vodu sa kladenca.
0019 Ja ću ti ga onde dočekati
0020 te ću ti ga onde pogubiti.“
0021 A kad čula udovica Kama,
0022 i zdrava se bolesna učini
0023 pak dozivlje sina Useina:
0024 „Useine, materina rano,
0025 uzmi, sinko, vedro pozlaćeno
0026 donesi majki vode sa kladenca
0027 da ti se majka napije vode.“
0028 A detetu je vrlo milo bilo
0029 pake uze vedro pozlaćeno
0030 pak otide na vodu kladenac
0031 da donese vode sa kladenca
0032 ne bi li majki štogod lakše bilo.
0033 A kad dođe na vodu kladenac,
0034 al['] na vodi kaurine Janko
0035 priko krila tanku pušku drži.
0036 Usa mu je salam nazivao:
0037 „Salam aleć, kaurine Janko“
0038 a Janko mu salam odazvao:
0039 „Zdravo da si, Useine sine“.
0040 Stište pušku kaurine Janko
0041 da ubije Useina sina,
0042 ne usta mu, pusta mu ostala.
0043 Trže sablju Useine sine
0044 trže sablju, odsječe mu glavu.

Intervencije

ѿ = od
z = s (Usu)
g = k (kaurine)
ć = đ (dođe)
e = je
l = lj (pošlji)
ne = nek
vѣtro = vedro (jat = e)
t = d (vedro)
i= j (majki)
dѣtu = detetu (jat = e)
priko bez jata
gauri'ine = kaurine
dr'že, derže = trže
ѿsѣče (jat = je)
ѿazvao = odazvao

Napomene

Komentar

Lirsko-epska pesma o porodičnim odnosima. Mati želi da ukloni sina i kuje zaveru sa ljubavnikom "kaurinom Jankom“. Mladić pobeđuje (u svedenom dvoboju).
Ovakvi zapleti i obrti stilizovani su i prema zakonitostima bajki (u prozi i stihu: Vuk, SNP II, 8) o majci/sestri krvnici. Pošto je tada težište na dinamičnoj radnji, najčešće se kroz gradaciju razvijaju tri teška zadatka, koje sin uspešno izvrši. Pri negativnoj karakterizaciji majke među lirsko-epskim pesmama često se javlja sestra kao pomoćnik, dok taj delokrug izostaje kada su sestra i zet junakovi neprijatelji. Na fleksibilnost obrada utiče i imenovanje likova (v. npr. Jakšićima dvori poharani, Vuk, SNP II, 97). Ishod ovako postavljenih porodičnih sukoba dosledno podrazumeva kažnjavanje prestupnice. Ako (npr. prethodno oteta) sestra dokaže svoju odanost bratu, tada strada otmičar, ali i svi članovi njene nove porodice. U Erlangenskom korpusu tipski lik i ime udovice Kame vezuje se za izrazito negativno okarakterisanu ženu.
Varijante: ER 162; Vuk, SNP I, 303; Vuk, SNP V, 678; Krstić 1984: H 4, 1, 2, 2 – Mati radi o glavi sinu da bi mogla nesmetano živeti s ljubavnikom ili da bi se mogla za njega udati: 193, p. v. 143: 616. , T 2, 2, 3 – Mati krvnica: 359.
Literatura: Milošević-Đorđević 1971: 31-50; Latković 1975: 251: 252; 271-272

Izvori

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.