Sistematski rečnik srpskohrvatskog jezika (1936)/1860-1930

←1468-1859

Sistematski rečnik srpskohrvatskog jezika  (1936)  Pisac: Ranko Jovanović 1860–1930: Fizika

1931-1974→

Jovanović, Ranko (1936). Sistematski rečnik srpskohrvatskog jezika. Beograd: Biblioteka opšteg obrazovanja

FIZIKA

1860. — fizika, fizički, fizičar, — prirodna pojava, prirodni zakon, —
      • a) telo, — materija, — predmet, stvar, satvar, —
      • b) agregatno stanje, — čvrsto telo, — tečno telo, tečnost, tekućina, (sok 2015a), — gasovito telo, gas, plin, vazdušasto telo.
*
1861. — mehanika, — kretanje (1872), — dinamika, — kretati (se), krenuti (se) (634), pokrenuti (se), gibati (se), pokret, pokretan, pokretnost, micati se, pomaći se, pomeriti se, pomeranje, — vući se, — strujati, — oživeti, — pravac kretanja, smer, — putanja, položaj, put, —
      • a) mir, — statika, — mirovati, mirovanje, stajati, stojati, zastoj, stanovit, stanovan, nepomičan, nepokretan, nepokretljiv, — stati, zastati, zastajati, zaustaviti se, ustaviti se, ustavljati se, — zapeti, zapinjati, — zaglaviti se, (zakačiti 721), —
      • b) inercija (lenjivost), zakon inercije.
*
1862. — brzina, — brz, brzo, — munjevit, — proleteti (1886a), prosvirati, prošišati, prohujati, — živo, živost, hitro, hitrost, — naglo, naglost, nagao, nagliti, prenagliti, prenagljen, prenagljenost, — na brzu ruku, — hitati, hitnja, — ubrzati, zahuktati se, — letivice, letimičan, — brzonog, — ubrzanje, — ubrzati, uskoriti, jednako kretanje (2275), —
      • a) sporost, spor, usporenje, usporiti, — lagano, polagano, polako, ponajlak, najlak, (natenani 266a), tiho, istiha (2275a).
*
1863. — sila, impuls sile, sila kratkog trajanja, udarna sila, — otporna sila, — otpor sredine, — otpor vazduha, inercija vazduha, — trenje, koeficijent trenja, — trenje klizanja, — trenje kotrljanja, jačina (intenzitet) sile, pravac, smisao, statički momenat sile, tačka sile, — dejstvo sile, statičko dejstvo, dinamičko dejstvo, dejstvovati, zakon nezavisnosti dejstva, akcija, reakcija, — merenje sile, statičko merenje, dinamičko merenje, — jedinica sile, din.
*
1864. — slaganje sila, — komponenta, sastavnica, — rezultanta, — ravnoteža, uravnotežiti, — paralelogram sila, poligon sila, — razlaganje sila, razložnica, aktivna komponenta, — naponsko stanje, — paralelne sile, antiparalelne sile, — spreg, momenat sprega, krak sprega.
*
1865. — teža, težište, — ravnoteža (1864), održati ravnotežu, — stabilna (postojana) ravnoteža, stabilnost, — labilna (nepostojana) ravnoteža, — nagnuti se, — preturiti se, premetnuti se, premetati se, izvrnuti se, izvrtati strana 166 se, — indiferentna (neprekidna) ravnoteža, — oslonac, površina oslonca, — oslanjati se, naslanjati se.
*
1866. — težina, — težak, otežati, opteretiti (256), — lak, olakšati, — sasušak, razmerak, kalo, —
      • a) merenje težine, mera, jedinica mere, — kilogram, hektogram, dekagram (deka), gram, decigram, santigram, miligram, — centa, — tona, — oka, — funta, — izmeriti težinu, vagnuti, težiti, meriti, odmeriti, podmeriti, — neto, bruto, — dara, tara, — đuture, — živa mera, živa vaga, —
      • b) terazije, terezije, merila, — poluga, igla, tas, teg, nula terazija, poduprti (aretirati) polugu, otpustiti polugu, — prevagnuti, pretegnuti, — osetljivost terazija, — analitične terazije, — kantar, rimska vaga, tezulja, — decimalna vaga, most, — kantarina, —
      • v) masa, jedinica mase, gram-masa, — masivan.
*
1867. — specifična težina, gustina, — specifična zapremina, — hidrostatičke terazije, — areometar, denzimetar.
*
1868. — rad, rad sile, rad protiv tereta, princip rada, — merenje rada, — statičko merenje, statička (tehnička) jedinica, metar-kilogram, — dinamičko merenje rada, dinamična jedinica rada, erg (santimetar-din), džaul, —
      • a) efekat, statička (tehnička) jedinica efekta, metarkilogram u sekundi, — konjska snaga, — dinamička jedinica efekta, ergsekunda, džaulsekunda, vat, kilovat, —
      • b) energija, princip održanja (konzervacije) energije, — položajna (potencijalna) energija, — energija kretanja (kinetička energija).
*
1869. — poluga, osovina poluge, — raznokraka, ravnokraka, jednokraka poluga, — sila, rad sile, teret, rad tereta, — klešta (1586), — krcaljka, — nož za sečenje hleba.
*
1870. — strma ravnina, osnova (baza), uspon, —
      • a) klin, —
      • b) zavrtanj, — visina zavrtnjeva hoda, — krila zavrtnja, (1611), — beskrajni zavrtanj, — mikrometarski zavrtanj, — brodski zavrtanj (propeler), — vazdušni zavrtanj (elisa).
*
1871. — kotur, stalni kotur, pokretni kotur, prost kotur, složeni kotur, potencijalni složeni kotur, aritmetički složeni kotur, točak na vratilu, čekrk (1639), — dizalica, lift.
*
1872. — kretanje, (1861), — prosto kretanje, složeno kretanje, — koturati (se), koturanje, kotrljati (se), skotrljati (se), otkotrljati (se), kovrljati (se), skovrljati (se), valjati (se), svaliti (se) (641), — valjuškati se, — slaganje kretanja, zakon nezavisnosti kretanja, paralelogram kretanja, — pravolinisko kretanje, — rasprštati strana 167 se, — krivolinisko kretanje, (krivudati 2248a), —
      • a) hitac, kos hitac, horizontalan hitac, — polazna tačka, nagibni (elevacioni) ugao, domet (1444g), — parabola, balistička kriva, — vertikalan hitac, —
      • b) progresivno kretanje, — obrtno (rotaciono) kretanje, obrtati (se), obrt, obrtaj, okretati (se), okret, vrteti (se), — osovina obrtanja, trajanje rotacije, —
      • v) kružno kretanje, kružiti, krstariti, šestariti, — kovitlati (se), kovitlac, — sredotežna (centripetalna) sila, sredobežna (centrifugalna) sila, — centrifuga, (zamajac 1895 v), — jednako kružno (centralno) kretanje, centar kretanja, centralna sila, radijus vektor, —
      • g) gravitacija, gravitaciona sila, gravitaciono polje, potencijal, ekvipotencijalne površine.
*
1873. — periodsko kretanje, oscilatorno kretanje, oscilovanje, oscilovati (vibrirati), trepereti, treperenje, trepet, trepetati, trepteti, ustreptati, — gipkati se, — drhtati, — središte (centar) oscilovanja, ravnotežni položaj, amplituda oscilovanja, elongacija, cela oscilacija, vreme trajanja oscilacije (perioda), —
      • a) klatiti se, zaklatiti (se), ljuljati (se), ljuljuškati (se), nihati (se), — klatno, sekundno klatno, — metronom, — viti se, vijati se, povijati se, poviti se, vijoriti se, vitlati, zavitlati, lepršati se, lelujati se, — klimati, klamitati, landarati, klecati, — tresti se, potresti se, potres, drmati se, uzdrmati se, — trzati se, trzaj, — truckati se, truckavica, — kolebati se, uskolebati se, komešati se, uskomešati se.
*
1874. — molekul, molekil, — molekularni međuprostor, — atom, atomska težina, —
      • a) kohezija, kohezioni, otpornost, otporan, — žilav, —
      • b) tvrdina, tvrdoća, — Mosova skala tvrdine, — tvrd, tvrdnuti, otvrdnuti, otvrdnuće, stvrdnuti se, — uabonositi se, — kora, okoreti se, skoreti se, skorušiti se, okoreo, — skramica, — speći se, — mek, mekan, mekoća, mekota, meknuti, mekšati, omeknuti, odmeknuti, omekšati, razmekšati, umekšati, umeknuti, — rastresit, —
      • v) čvrstina, — čvrst, očvrsnuti, jak, jačina, pojačati, — drvenast, — kožast, — končast, — slab, oslabiti, slabiti, raslabiti, —
      • g) apsolutna čvrstina, raskidanje, — prsnuti, prskati, isprskati, rasprsnuti se, poprskati, ispucati, pucati, pući, raspući se, popucati, napući, napuknuti, napukao, prepući, — razbiti se, u paramparče, — provaliti se, prolomiti se, prolamati se, rastubiti se, raskokati se, — raspasti se, raspadati se, razasuti se, razasipati se, — drobljenje, — trošan, trošiti se, — kruniti se, — osipati se, osuti se, — krzati se, iskrzati se, okrzati se, (krzav 685), kositi se, iskositi se, — izglodati se, izjesti se, — neprobojan, neprobojnost, — relativna čvrstina, savijanje, — krut, krutost, ukrutiti, strana 168 — povratna čvrstina, — torziona čvrstina, raskidanje uvrtanjem, —
      • d) tegljivost, gipkost, — tegljiv, istegljiv, rastegljiv, rastegljivost, gibak, gipkost, vitak, vit, vitkost, vitkoća, prutak, židak, savitljiv, savitljivost, — ugibati se, ugibanje, ugnuti se, uginjati se, uleći se, ulegati se, — krtost, krt, krhak, krhkost, lomljiv, lomljivost, —
      • đ) elastičnost, granica elastičnosti, elastičan, elastično izduženje, modul elastičnosti, elastična oscilacija, — neelastičan.
*
1875. — athezija, athezioni, — prionuti, prijanjati, — lepiti se, lepljiv, lepljivost, — pripiti se, — nahvatati se, —
      • a) prljav, (paučljiv 2062), — isprljati, zaprljati, uprljati, prljati, prljavost, prljavština, — neopran, neopranština, brljav, brljati, izbrljati, zabrljati, ubrljati, gnusan, gnusiti, mrlja, mrljati, umrljati, izmrljati, krmačiti, iskrmačiti, pokrmačiti, krmača, — kaljav, kaljati, iskaljati, okaljati, zakaljati, ukaljati, raskaljati se, (blato 1993), — skvrnaviti, oskvrnaviti, skvrniti, oskvrniti, skvrnavan, nečist, nečistoća, nečist, — zarasti, — umazati, izmazati, maganjiti, mrčiti, izmrčiti, gad, zagaditi, pogan, poganiti, opoganiti, ispoganiti, — upljuvak (2058), — murdar, murdaruša, (trunjav 2217v, ogaraviti 1900đ, umastiti 1966), —
      • b) čist, pać, — čistoća, čistota, čistiti (745), — čistunac.
*
1876. — klizanje, kliziti, klizati se, suljati se, skliziti, skliznuti, okliznuti se, oklizati se, — klizav, sklizak, — ljigav.
*
1877. — sudar tela, sudariti se, udariti, udarati, udar, — naleteti, — centralni sudar, ekscentrični sudar, elastičan sudar, neelastičan sudar, — odbiti se, odbijati se, — otskočiti, otskočke.
*
1878. — hidromehanika, — tečno telo, tečnost, tekućina, —
      • a) elastičnost zapremine, — stišljivost, stišljiv, —
      • b) elastičnost oblika, — nivo (ogledalo) tečnosti, — vodokaz, vodomer, — spojeni sudovi.
*
1879. — hidrostatički pritisak, tlak, — hidraulična presa, — pritisak na dno, bočni pritisak, — pritisak naviše, potisak.
*
1880. — specifična težina tečnosti, gustina, — konzistencija, — gust, zgusnut, zbijen, — zgusnuti se, gusnuti (se), zgušnjavati se, — gustiš, — grušati se, zgrušati se, grušanje (1693a), stinuti se, —
      • a) židak, ražiditi, židina, redak, raščiniti, —
      • b) koloid.
*
1881. — plivanje, plivati, — istisnuta tečnost, — metacentar, — telo lebdi, — telo tone, tonuti, potonuti, utonuti, — ogreznuti, (potopiti 811).
*
1882. — hidrodinamika, hidrodinamički pritisak, tlak, — vodeni motor, vodena turbina, — strana 169
      • a) isticanje tečnosti, — mlaz, muzga, — kontrakcija mlaza, — teći, tečenje, isteći, poteći, oteći, oticati, ići, odići, odilaziti, priteći, priticati, priliv, proteći, proticati, doticati, kuljati, pokuljati, iskuljati, sukljati, posukljati, suktati, suknuti, šikljati, šiknuti, liptati, izbijati, izbiti, prskati, prsnuti, vrcati, grunuti, gronuti, udariti, liti, izliti se, izlivati se, razliti se, — rasplinuti se, prosuti se, proliti se, preliti se, prelivati se, presipati se, — stakati se, — curiti, procuriti, iscuriti, cediti, se, — kap, kaplja, kapljica, kapati, kanuti, kapnuti, tajati, iskapati, prokapati, pokapati, — lokva, — klasti, — podilaziti, podlizivati, —
      • b) pena, peniti se, penušati se, zapeniti, zapenušiti, penušav, — openiti, — klapiti se, — mehur, klobuk, klobučati, klopac, bobuk.
*
1883. — kohezioni pritisak, površinski napon, —
      • a) athezija između tečnosti i čvrstog tela, — kvašenje, kvasiti, iskvasiti, ukvasiti, nakvasiti, okvasiti, pokvasiti, skvasiti, raskvasiti, — natopiti, natapati, — vlažiti, ovlažiti, — vugnuti, odvugnuti, — mokriti, močiti, namočiti, (zamočiti 811), — kiseliti, pokiseliti, raskiseliti, — mokar, mokrina, vlažan, vlažnost, vlaga, memla, memljiv, mukljiv, — suv, suh, suvota, sušiti (se), osušiti (se), isušiti, posušiti, prosušiti, sasušiti se, provenuti, sasušak, — nepromočiv, nepromočivost, vododržljiv, —
      • b) kapilarnost, kapilarna cev, kapilarna atrakcija, kapilarna depresija, kapilarna konstanta, — upiti, upijati, upojna moć, usisati, usisivati, kupiti.
*
1884. — rastvaranje, rastvor, rastvoriti, rastvarati, rastvorljiv, rastvorljivost, rastvarač, — koncentracija rastvora, zasićen rastvor, presićen rastvor, — zamutiti, mutiti, uzmutiti, pomutiti, mutan, mutljag, — bistar, razbistriti se, izbistriti se, bistriti se, bistroća, bistrina, — talog, stelja, taložiti se, staložiti se, slegnuti se, sleći se, — drožda, droždina, —
      • a) difuzija, mešanje, — mešati se, pomešati se, — osmoza, osmotički pritisak.
*
1885. — aeromehanika, — gasovito telo, gas, — aerostatički pritisak, aerodinamički pritisak, gasni napon, ekspanzivna težnja.
*
1886. — vazdušni (atmosferski) pritisak, atmosferski potisak, — barometar (1810b), manometar, barometarsko merenje visine, — sabijanje vazduha, šmrk za sabijanje vazduha, — prskalica, požarni šmrk, pumpa (1854), — razređenje vazduha, vazdušni šmrk, razređen vazduh, granica razređenja, — škodljiv prostor, — prazan prostor (vakuum), visok vakuum, — usisavati (1883b), — natega, kriva natega, — strana 170
      • a) letenje, let, leteti, poleteti, preleteti, odleteti, doleteti, proleteti, razleteti se, sleteti, sletati, uzleteti (568v), izleteti, uleteti, letnuti, obletati, prhnuti, prnuti, vinuti se, viti se, izviti se, —
      • b) isticanje gasa, — aerodinamički paradoks.
*
1887. — difuzija, difundovati, — osmoza, — upijanje (apsorpcija) gasa u tečnosti, upijati (apsorbovati), upiti, — atsorpcija gasa u čvrstom telu, atsorbovati, okluzija, — higroskopno telo, higrometar (1897).
*
1888. — talasno kretanje, — elastična sredina, — talas, talasni izvor, talasati se (1992a), ustalasati se, talasna linija, talasni breg, talasna dolja, talasna dužina, — oscilacija, — amplituda, — brzina prostiranja talasa, transverzalna oscilacija, uzdužna (longitudinalna) oscilacija, — zrak talasnog kretanja, paralelni zraci, ravni zraci, — odbijanje (refleksija) talasa, — interferencija talasa, — prelamanje (refrakcija) talasa, prelomljen (refraktovan) talas.
* * *
1889. — akustika, nauka o zvuku, — zvuk, zvučan, zvučati, — zvučni izvor, — zvučni talas, talasna dužina, broj treptaja (oscilacija), čuvenje zvuka, gornja granica, donja granica čuvenja, — bezvučan, —
      • a) prenošenje zvuka, brzina prostiranja zvuka, — odbijanje zvuka, — odjek (eho), odjeknuti, odjekivati, višestruki odjek, — jek, jeka, ječati, zaječati, jeknuti, jektati, razlegati se, odlegati se, oriti se, zaoriti se, začuti se, —
      • b) ton, visina tona, prost ton, složen ton, — boja tona, osnovni ton, gornji tonovi, — muzička skala tonova, akord, konsonancija, konsonantan, disonancija, disonantan, — osnovni ton, ceo ton, poluton, oktava, kvinta, sekund, veliki terc, kvarta, seksta, septima, — hromatična skala, dijatonska dur skala, —
      • v) oscilacija membrane, — fonograf, gramofon, —
      • g) rezonancija, rezonator, —
      • d) interferencija zvučnih talasa, —
      • đ) čujan, (čuvenje 2120), jasan, jasnoća, (začuti se 1889a), — larma, huka, hučan, buka, bučan, tarlabuka, tarlabukati, — zaglušiti, probiti uši (2120a), — tišina, mukla tišina, tih, tiho, utišati se, mukao, zamuknuti, onemeti, — prigušen, prigušiti, potmuo, — lagano, —
      • e) šum, šuman, glomot, — bučati, bukati, buka, bučan, buktati, hukati, hučan, — tutnjiti, tutnjava, tutanj, — rogoboriti, — urnebes, — topotati, topot, bat (557), bahat, — lupati, lupnuti, lupkati, luparati, lupa, lupnjava, — treska, tresak, ljosnuti, pljesnuti, pljasnuti, pljeskati, pljesak, treštati, — brujati, zabrujati, — zvoniti, zazvoniti, — klepetati, klepet, — klepalo, — kloparati, klopotati, strana 171 — tandrkati, tandrknuti, tandrk, — čagrljati, — čegrtati, čegrtaljka, — vrčati, — šobotati, šobot, — klokotati, klokot, — krkljati, krktati, — puktati, — žubor, žuboriti, — zvrčati, zvrjati, — zvečati, zveknuti, zveketati, zveckati, zvecnuti, zveket, zveka, zvek, — cakati, caknuti, — škljocati, škljocnuti, — šuštati, šuškati, šušnuti, šušanj, — prštati, puckarati, puckaranje, puckati, — kvrcnuti, — krckati, — ruskati se, rskati se, — cvrknuti, čvrknuti, — škripati, škripiti, škripnuti, zaškripati, škripa, — škrgutati, škrgut, — pištati, pisnuti, zapištati, pisak, piska, — pištaljka, — cvrčati, cvrkutati, cvrka, — cičati, cikati, ciknuti, cika, cik, — šištati, šiktati, — zviždati, zviznuti, — fijukati, — fiskati, fisnuti, — cijukati, — hujati, — zujati, zujanje, zuka, —
      • ž) pucanj, pukot, puk, pući, pucati, pucnjava, prasak, praska, praskati, prasnuti, gruvati, gruhnuti, brečati, breka.
* * *
1890. — toplota, toplina, — vruć, vreo, vrelina, žežak, jara, var, — topal, topao, — mlak, smlačiti, uzmlačiti, mlačiti, da umre stud. —
      • a) grejati (se), zagrejati (se), zagrevati (se), zgrejati (se), ugrejati, ugrevati, podgrejati, razgrejati, — ogrejati (se), ogrev, ogrevna površina, — pregrejati (se), topliti, — pariti, napariti, raspariti, — opariti se, — žariti, užariti, zažariti, usijati (se), —
      • b) hladan, hladiti, rashladiti (se), ohladiti (se), ishladiti (se), prohladiti, — hladnoća, hladovina, leden, studen, stud, zima, zimno.
*
1891. — temperatura, apsolutna temperatura, —
      • a) termometar (1810v), metalni termometar, gasni termometar, živin termometar, maksimalni termometar, minimalni termometar, — termograf, — termoskop, — skala, — nulta tačka, tačka mržnjenja (očvršćavanja), ledena tačka, — tačka ključanja.
*
1892. — širenje tela, — skupljanje tela, — uzdužno (linearno) širenje, koeficijent linearnog širenja, — kubno širenje, kubni koeficijent širenja, apsolutno (pravo) širenje, relativno (prividno) širenje, — dilatometar.
*
1893. — specifična toplota, kalorija, gram-kalorija, kilogram-kalorija, — kalorimetar, ledeni kalorimetar, — atomska toplota, — mehanični ekvivalenat toplote, — kinetička teorija toplote.
*
1894. — topljenje, tačka topljenja, toplota topljenja, — topljiv, topiti se, rastopiti (se), stopiti (se), stapati (se), istopiti (se), otopiti (se), otkraviti (se), kraviti (se) (2008g), raskraviti (se), odmrznuti se, odlediti se, — vrućac, — zatopiti, zatapati, zaliti, — strana 172
      • a) očvršćavanje, očvrsnuti, — mržnjenje, reželacija, mrznuti se, zamrznuti se, smrznuti (se), smrzavati (se), promrznuti, — led, santa, — lediti (se), slediti (se), zalediti (se), scipati se, skočanjiti se, skocati se. —
      • b) toplota rastvaranja, (rastvaranje 1884), — oslobođena toplota, —
      • v) kristalizovanje (1986), toplota kristalizovanja. —
*
1895. — ključanje, tačka ključanja, — ključati, ključ, prebaciti ključ, vreti, provreti, uzavreti, vrenje, previrati, kipeti, pokipeti, iskipeti, prekipeti, strujati, — kuvati, kuhati, —
      • a) isparavanje, isparljiv, — toplota isparavanja, delimično isparavanje, lagano isparavanje, — ispariti, isparenje, vetriti, izvetriti, (h)lapeti, izlapeti, ishlapeti, — pušiti se, — usahnuti, presahnuti, osahnuti, iskopneti, ukopneti, —
      • b) para, zasićena para, nezasićena para, — napon, —
      • v) toplotni motor, — parna mašina, — parni kotao, parni kazan, — parni cilindar, — klip, — kondenzator, — odvodna cev, — vodostajna cev, — ekscentrični točak, — klizaljka, — zamajac (1872v), — mrtva tačka, — centrifugalni regulator, — lokomotiva, — lokomobila, — mašina visokog pritiska, — mašina niskog pritiska, — koristan efekat, — gasni (eksplozivni) motor, — benzinski motor, — karburator, četiri takta, — Dizelov motor, — parna turbina, —
      • g) eksplozija, eksplodirati, — eksploziv, — dinamit, — lagum, lagumati, mina, — fitilj.
*
1896. — kondenzovanje, kondenzovanje gasa, kondenzovanje pare, — zamagliti se, magliti se, oznojiti se, — kritična temperatura, kritični pritisak, — dinamična kondenzacija, —
      • a) destilovanje, delimično destilovanje, deona (frakciona) destilacija, destilovati,
      • b) sublimacija, sublimovanje, sublimovati.
*
1897. — vlažnost vazduha, — vazduh zasićen vlagom, — tačka rose, — higrometar.
*
1898. — prostiranje toplote, — razmena toplote, provođenje toplote, provodna moć, provodnik, toplonoša, poluprovodnik, loš provodnik, — strujanje toplote (konvekcija), — zračenje toplote, zračiti, odavati toplotu, zračna toplota, dijatermano telo, atermano telo, upijanje (apsorpcija) toplotnih zrakova, upijati, upiti.
*
1899. — toplotni izvor, — solarna konstanta, — egzotermski proces, endotermski proces.
*
1900. — sagorevanje, temperatura sagorevanja, — sagorevati, sagoreti, izgoreti, goreti, gorenje, pregoreti, dogoreti, razgoreti se, progoreti, pogoreti, zgoreti, — spaliti, spaljivati, popaliti, — palež, strana 173 — sažeći, sažizati, sažditi, — tinjati, škiljiti, —
      • a) paliti, upaliti (se), upaljiv, zapaliti (se), zapaljiv, raspaliti, pripaliti, potpaliti, potpala, popaliti, užeći, žeći, užizati, zažeći, ražeći, užditi (se), zažditi, prižditi, — kresati, kresnuti, ukresati, — kresivo, ognjilo, ocilo, čakmak, masat (1597), — trud,
      • b) gasiti, ugasiti (se), zagasiti (se), izgasiti, pogasiti, tuliti, potuliti, utuliti, utrnuti, stinjati se, —
      • v) vatra, vatren, — vatrište, — oganj, ognjen, ognjevit, ognjište, — ložište, (peć 1736), — požar, paljevina, garište, zgarište, palište, — pogorelac, — buktinja, zublja, palja, mašala, — lomača, — gorivo (1538), — glavnja, ugarak, ugljen, ugljevlje, — podložiti, ložiti, naložiti, nalagati, potaći, potstaći, potsticati, staći, staknuti, sticati, pritaći, tarnuti, tarkati, podjariti, sjariti, čarnuti, čarkati, raspiriti, raspirivati, potpiriti, potpirivati, propiriti, —
      • g) plamen, plam, plamen, plamenit, plamteti, zaplamteti se, rasplamteti se, planuti, buknuti, bukteti, razbukteti se, — lizati, — varnica, iskra, — žeravica, žar, žiška, — zgoreti se, —
      • d) dim, dimiti (se), zadimiti (se), nadimiti (se), pušiti se, — kolut, mlaz, kuljati, — kaditi, nakaditi, okaditi, potkaditi, kad, — kadionica (1060), — bezdimni, —
      • đ) čađ, čađa, čađav, čaditi, počaditi, počađaveti, očađaviti, gar, garevina, garav, ogariti, ogaraviti, garaviti, nagaraviti, —
      • e) pepeo, pepeliti, upepeljaviti, pepeljav, lug, lužan, lužiti, prpa, supražica, puhor, — pretati, zapretati, raspretati, —
      • ž) opeći, ožeći, opaliti, opržiti, spržiti, pržiti, oprljiti, sprljiti, prljiti, osmuditi, smuditi, ožagriti, ožagrina, spuriti, spariti, sparušiti, smagnuti, osmagnuti, preplanuti.
* * *
1901. — optika, nauka o svetlosti, optički, — svetlost, svetlo, svetlosni, — svetlosni izvor, sunčana svetlost, — crveno usijanje, belo usijanje, — hladna svetlost (fluorescencija 1911).
*
1902. — svetleti (se), zasvetleti, sijati (se), sjati (se), sjaj, sjajati (se), zasijati (se), zasjati (se), sinuti, prosijavati se, sjaktiti se, cakliti se, bleštati, blesnuti, blistati (se), zablistati se, blesak, — svetao, sjajan, sjajnost, blistav, blistavost, bleštav, jasan, — nejasan, maglovit, zamagliti, magliti, — taman, potamneti, —
      • a) svetilo, svetiljka, — kula svetlilja, svetionik, — osvetliti, osvetljen, svetliti, zasvetliti, prisvetliti, posvetliti, obasjati, obasjavati, ozariti, — osvetljenje, jačina osvetljenja, jačina svetlosti, — metarsveća (luks), — fotometar, —
      • b) sevnuti, svetlucati (se), —
      • v) mrak, mrkli, mračan, pomrčina, mrknuti, namračiti se, mračiti strana 174 se, zamračiti se, pomračiti se, — polumrak, — tmina, tmuša, tamnina, tamnilo, tama, tavan, tamneti, — noć, (smrći se 2313b), — videlo, videlina, vid, vidan, dan, za videla (2313).
*
1903. — providan, providnost, provideti se, — prozračan, prozračnost, prozirati se, prosjajivati se, bistar (1884), — neprovidan, neprozračan, — zamagliti se, magliti se, — upijanje (apsorpcija) svetlosti.
*
1904. — prostiranje svetlosti, — svetlosni talas, talasna dužina svetlosti, — talasna (undulaciona) teorija svetlosti, —
      • a) svetlosni zrak, zraka, luča, zračan, zračiti, snop zrakova, —
      • b) senka, sen, — baciti senku, — osenčiti, senčiti, — zaseniti, zasenak, — jezgro senke, polusenka, — senovit, hlad, hladovina, zahladiti.
*
1905. — odbijanje svetlosti (refleksija), odbiti se, odbijati se, — upadni zrak, upadni ugao, odbojna normala, odbijeni zrak, odbojni ugao, — rasturanje svetlosti (difuzno odbijanje), — odblesak, otsev, otsevati, otsjaj, otsjajivati, prelivati se, presjavati se, — mesečina (1989g).
*
1906. — ogledalo, — ravno ogledalo, — lik, predmet, — sferno ogledalo, teme ogledala, središte krivine, otvor ogledala, optična osa, žiža (fokus), — stvaran lik, uobražen lik, uspravan (neizvrnut) lik, izvrnut lik, — uvećanje, — izdubljeno (konkavno) ogledalo, ispupčeno (konkveksno) ogledalo, — parabolično ogledalo.
*
1907. — prelamanje svetlosti (refrakcija), lomljivost, — skretanje zraka, upadni zrak, upadna normala, prelomni zrak, prelomni ugao, — potpuno odbijanje (totalna refleksija), — atmosferska refrakcija, — fatamorgana.
*
1908. — optičko sočivo, — žiža sočiva, centralni zrak, uvećanje, sferna aberacija, dijafragma, — ispupčeno (konveksno, sabirno) sočivo, izdubljeno (konkavno, rasipno) sočivo, bikonveksno, plankonveksno, bikonkavno, plankonkavno sočivo, kombinovano sočivo, aplanatično sočivo, — ahromatično sočivo, apohromatično sočivo.
*
1909. — rasipanje svetlosti (dispersija), — spektar, spektralne boje, — hromatična aberacija, ahromatična prizma, — spektralna analiza, Frauenhoferove linije, — apsorpcioni spektar.
*
1910. — boja, — proste boje, osnovne boje, dopunske (komplementarne) boje, — bojiti, obojiti, bojadisati, bojadisanje, bojadisar, mastiti, mast, farbati, prefarbati, farba, farbar, — živa boja, — bezbojan, bezbojnost, —
      • a) beo, beličast, belasast, beleti se, zabeleti se, belasati se, beleti, pobeleti, obeleti, izbeleti, — beliti, ubeliti, obeliti, nabeliti, strana 175 zabeliti, — belina, beloća, (belilo 128a), — belilja, beljar, — bled, bledunjav, bledeti, izbledeti, izbeleti, bledilo, bledoća, — svetao, otvoren, jasan, — drečav, drečeći, — zagasit, ugasit, taman, potamneti, —
      • b) crn, crnkast, mrk, vran, čarni, — crnilo, crneti se, zacrneti se, pocrneti, smagnuti, osmagnuti, — ocrniti, zacrniti, crniti, vraniti, —
      • v) siv, sivkast, sur, surkast, sinjav, sinjast, sinjgav, sinji, pepeljast, pepeljav, golubast, graorast, grahorast, —
      • g) plav, plavetan, plavičast, plavkast, plavetnikast, plavetnjikast, sinji, azurni, azur, plavilo, plavetnilo, plaveti se, plavetneti se, poplaveti, poplavetneti, — plaviti, oplaviti, —
      • d) ljubičast, ultraljubičast, modar, modrikast, modrikav, modrina, pomodreti, modreti, — modriti, —
      • đ) crven, ultracrven, crvenkast, rumen, rumenkast, ružičast, rud, skerletan, purpuran, broćast, rujan, — crvenilo, crven, rumenilo, rumen, bagar, skerlet, purpur, — krmez, varzilo, broć, — crveneti se, pocrveneti, zacrveneti se (2114a), rumeneti se, porumeneti, zarumeneti se, zarudeti, rudeti, — crveniti, ocrveniti, zacrveniti, rumeniti, narumeniti, broćiti, —
      • e) narandžast, — riđ, riđast, —
      • ž) žut, žućkast, žutilo, žutina, žuteti se, požuteti, užuteti, zažuteti, žuteti, — ožutiti, zažutiti, žutiti, —
      • z) zelen, zelenkast, zelenilo, zeleneti se, pozeleneti, ozeleneti, zeleneti, — ozeleniti, pozeleniti, zazeleniti, zeleniti, — murgast,
      • i) mrk, kestenast, smeđ, (braon),
      • j) šaren, šarenilo, šareneti se, — šareniti, — šarati, našarati, išarati, prošarati (se), (šarac 1697d), — raznobojan, — trobojan, — pegav, pegast, pega, — baljav (1694d), baljast, — pasast, pojasast.
*
1911. — luminiscencija, — fluorescencija, fluorescirati, fluorescentan, —
      • a) fosforescencija, fosforescirati, fosforescentan.
*
1912. — interferencija svetlosti, — savijanje (difrakcija) svetlosti, —
      • a) polarizacija svetlosti, polarizovana svetlost, polarizaciona ravnina, polarizator, analizator, Nikolova prizma, rotaciona dispersija, — optički aktivno telo, — saharimetar, — ukršteni Nikoli.
*
1913. — magnetizam, magnet, magnetičan, namagnetisati, magnetisati, magnetizovanje, — razmagnetisati, — granica zasićenja, — prirodni magnet, veštački magnet, — — trajni (permanentni) magnet, prolazni (temporerni) magnet, — magnetni polovi, severni (pozitivni) pol, južni (negativni) pol, —
      • a) privlačenje, privlačna sila, privlačiti, privlačan, privlačnost, — odbijanje, odbijati, odbiti, odbojan, — količina magnetizma, — magnetno polje, homogeno magnetno strana 176 polje, linije sila, gustina linija sila, — magnetni štit, —
      • b) zemno magnetno polje, — magnetna deklinacija, deklinaciona igla, — magnetna inklinacija, inklinaciona igla, — kompas (busola), magnetni meridijan, izogone, — inklinatorijum, izokline, —
      • v) paramagnetizam, paramagnetično telo, — dijamagnetizam, dijamagnetično telo, propustljivost (permeabilitet) za magnetne linije sile.
*
1914. — elektrostatika, — elektricitet, elektrina, — pozitivni, negativni elektricitet, električni, — naelektrisati, — isprazniti (se), ispražnjenje, ispražnjivač, konvektivno pražnjenje, — električno klatno, elektroskop, influentna mašina, —
      • a) provoćenje elektriciteta, provodnik (konduktor), neprovodnik (izolator), poluprovodnik, — dielektrik, dielektrična konstanta, — neutralisanje, neutralisati se, ništiti se uzajamno, —
      • b) elektron (električni atom), — torziona vaga, — električno polje, električni potencijal (napon), volt, — električni kapacitet, farad, mikrofarad, — električna gustina, — električni uticaj (influenca), električni vetar, električna vrteška, —
      • v) električna energija, potencijalna energija (energija položaja), — električni kondenzator, lajdenska boca, baterija kondenzatora, — električne oscilacije, —
      • g) električna varnica, preskakati, dužina varnice, varnična razdaljina, — električni udar, —
      • d) vazdušni elektricitet, — munja, liniska munja, površinska munja, kuglasta (globularna) munja, — gromobran, prijemnik, odvodnik, zemljovod, — sušna munja (sijavica), — polarna svetlost.
*
1915. — električna struja, — električna energija, dodirna teorija, elektrohemiska teorija, — smisao električne struje, elektromotorna sila, jačina (intenzitet) struje, — amper, — napajati.
*
1916. — galvanska struja, — zatvoreno kolo struje, grane kola, razgranati deo kola, most, — Amperovo pravilo, galvanoskop, — galvanski elemenat, galvanska baterija, — polovi baterije, — elektrode, anoda, katoda.
*
1917. — elektroliza, — elektrolit, — jon, anjon, katjon, — elektrolitička disocijacija, — srebrni voltametar, — elektrohemiski ekvivalenat, — polarizacija elektroda, polarizaciona struja, — primarni galvanski elemenat, — sekundarni elemenat (akumulator), punjenje akumulatora, pražnjenje.
*
1918. — električni otpor, specifični otpor, specifična provodna moć, — unutrašnji otpor, — spoljašnji otpor, — otpornik (reostat), reostat sa zapušačima, tehnički reostat, — Omov zakon, — strana 177
      • a) vezivanje elemenata, vezivanje po naponu (u seriji, u nizu), — vezivanje po površini (paralelno, uporedo), — uključiti, ukopčati, — isključiti, — prekidač, — kratki spoj.
*
1919. — rad struje, — voltamper, vat, kilovat, — vat-sekunda, džaul,
      • a) galvanokaustika, pretvaranje električne energije u toplotu, — zračni termometar (bolometar), — električna peć, — olovni osigurač.
*
1920. — električno osvetljenje, — električna sijalica, žarulja, — glava, okvir, vlakno, staklena kugla, — poluvatna sijalica, — plamena lampa, Voltin luk (Devijev plamen), — ugljen, — krater, — diferencijalna plamena lampa, — živina, lampa.
*
1921. — termoelemenat, termostub, termoelektrična baterija (termomultiplikator), — električni termometar.
*
1922. — magnetno polje električne struje, — Maksvelovo pravilo, — solenoid, —
      • a) elektromagnet, — jezgro elektromagneta, — kalem, zavojna žica, zavojnica, — kotva elektromagneta, — galvanometar, — tangentna busola, redukcioni faktor, — elektrodinamometar, — ampermetar, — voltmetar, — električno zvonce, — potkovičast elektromagnet, — dugme (taster), prekidnik (Nefov čekić), —
      • b) Morzeov telegraf, — otpremnik, prijemnik, taster, kabl, — Hjuzov aparat, — električni časovnik, —
      • v) telefon, — telefonski aparat, — slušalica, levak za govor, mikrofon, — otpremnik, prijemnik, — Pupinov kalem.
*
1923. — indukcija, magnetoindukcija, — indukovana struja, — pravilo desne ruke, — primarni kalem, sekundarni kalem, broj zavojaka, —
      • a) samoindukcija, ekstra-struja, superponira se glavnoj struji, — voltaindukcija.
*
1924. — jednosmislena struja, — naizmenična (alternativna) struja, — broj perioda, broj frekvencija, —
      • a) struja niskog napona, — struja visokog napona, — darsonvalizacija, — vrtložne (Fukolove) struje, — Tesline struje, — polifazna struja.
*
1925. — dinamomašina, elektrogenerator, generator, — anker, kalemovi ankera, kolektor, kolektorska šipka, metlica, Gramov prsten, — zaostali (remanentni) magnetizam, dinamomašina (generator) za nainzmeničnu struju (alternator),
      • a) elektromotor, —
      • b) električna centrala, munjara, hidroelektrična centrala, — strujomer, — električni tramvaj, motorna kola, trolejska žica, trola.
*

strana 178

1926. — transformator električne energije, —
      • a) ispravljač.
*
1927. — katodni zraci, Gajslerova cev, — anodni (kanalski) zraci, jonizovanje, Rendgenovi zraci (X-zraci), rendgenogram, fokusna cev, antikatoda, — Kulidžova cev.
*
1928. — radioaktivne pojave, radioaktivnost, emanacija, raspadanje atoma.
*
1929. — električna oscilacija, oscilator, rezonator, rezonancija, električni talas, električni zrak, talasna dužina, stojeći električni talas, — trbuh talasa, čvor talasa, — koherer.
*
1930. — radiotelegrafija (bežična telegrafija), — radiotelefonija (bežična telefonija), radiofonija (1416), — otpremna stanica, prijemna stanica, — oscilatorno kolo, induktor, kondenzator, — antena, — detektor, — samoindukcija, kapacitet, — elektronska cev, neamortizovan električni talas.