Sastale se tri junačke majke



[Sastale se tri junačke majke]

Oastale se tri junačke majke:
Jedno majka Kraljevića Marka,
Drugo majka Relje malenoga,
Treće majka Obilić Miloša.
Reče majka Kraljevića Marka: 5
„Nije majka rodila junaka,
Što je majka Kraljevića Marka.“
Reče majka Miloša junaka:
„Nije majka rodila junaka,
Što je majka Miloša junaka!“ 10
A Reljina ništa ne govori.
Al’ govori Kraljeviću Marko:
„Ne budali stara, mila majko,
Nije majka rodila junaka,
Što je majka Relju malenoga: 15
Kad smo pošli turske konje krasti,
Ukrali smo konje i sersane,
Oamo Relja sersan ostavio.
Povrati se uze sersan zlatni,
Pociknuše sjajne uzenđije, 20
Potpaziše Turci janjičari,
Preskakasmo endek vodu hladnu,
Al’ preskoči Relja omaleni,
A ne može Kraljeviću Marko,
I ne može Miloše junače. 25
Kad to viđe Relja omaleni,
On se trže trage u natrage,
Uze Marka pod desno pazuvo,
A Miloša pod pazuvo l’jevo,
Pod njima je vodu preskočio! 30
Ali viče tursko momče mlado:
„Obazri se, neznani delija,
Obazri se trage u natrage,
Pod dvojicom što si preskočio,
Da sagledam b’jelo lice tvoje, 35
Čini mi se, da si roda moga“.
On s’ obazre po se naopako:
Puče puška k’ano i lubarda,
Pade junak u zelenu travu,
U zlo ga je mjesto potrevio, 40
U zlo mjesto u čelo bijelo,
Među oči gdje obrve rastu.
Kad to viđe Kraljeviću Marko,
„Moj pajdašu, Relja omaleni,
Bil’ mi mog’o preboljeti rane? 45
Da ja param tanane marame,
I da sestrim po gorici vile,
Da ti beru svakojako bilje?" —
„Ti ne paraj tanani marame,
Ti ne sestri po gorici vile, 50
Ja ne mogu preboljeti rana,
Dol’ vi l’jepo mene saranite,
Oko mene voće posadite,
Ispod voća klupe pomećajte,
Po klupama ljeba bijeloga, 55
U dnu nogu bunar iskopajte,
U vr glave ružu usadite,
Ko je mlađan neka se nakiti,
Ko je žeđan, neka vode pije;
Ko umoran, neka otpočiva; 60
Koje glađan, neka ljeba ije;
Ko je željan, neka voća jede!
To izusti pa dušicu pusti“.



Reference uredi

Izvor uredi

  • Nekoliko srpskih narodnih pesama iz Slavonije, (okoline Požeške), iz velike zbirke, koju je skupio Milan Obradović, Srbin,Slavonac, Brastvo, knjiga V, 1892 god., str. 112-114.