[Rani majka devet djevojaka]
Rani majka devet djevojaka,
Osam rani, a devetu kune:
"Mala Maro, vile te odnijele!
S tobom vile kolo ispunile!"
Kad je Mara udaje dorasla, 5
Razbolje se mila stara majka:
"Što je Mara, da je muška glava,
Ona b' meni vodice donijela,
Iz gorice, lađane vodice!"
Al' govori Marica djevojka: 10
"Oću majko, vodice donijeti!"
Ode Mara u goru zelenu,
Sretala je tri čuda velika:
Prvo čudo, žarano sunašce,
Drugo čudo, sjajna mjesečina, 15
Treće čudo, vila progovara:
"Grab' vodice, Marica djevojko,
Grab' vodice, pa izliječi majku!"
Kad je Mara dvoru polazila,
Al' govori prebijela vila: 20
"Dođi Maro k nama na večeru!"
Nije došla Mara na večeru,
Već govori svojoj staroj majci:
"Da znaš majko, što sam ja viđela -
Viđela sam tri čuda velika: 25
Prvo čudo, žarano sunašce,
Drugo čudo, sjajna mjesečina,
Treće čudo, vila progovara:
"Grab' vodice, Marica djevojko,
Grab’ vodice, pa izliječi majku, 30
Pa ti dođi k nama na večeru!"
Istom Mara majci kazivala,
Dođe vila na zelenu konju:
"Daj mi majko, što si obećala!
Kad je Mara u bešiki bila, 35
Ti si meni Maru namjenila!"
Sama Mara vili izlazila.
Zaplakala mila stara majka:
"Moja Maro, što sam dočekala,
Da ti voliš prebijeloj vili, 40
Nego svojoj miloj staroj majci!
Aoj Maro, žalosna mi majka!
Što će tvoja svila i kadifa,
Što će tvoje ruvo djevojačko,
Što će tvoja mila stara majka?" 45
To ne sluša Marica djevojka,
Kupi skute u bijele ruke,
Ona sjeda vili na koljena.
Vjetar pirnu sa gornjeg čardaka,
Ciknu, vrisnu prebijela vila. 50
Ona ide preko polja ravna,
Kano zvijezda preko neba sjajna;
Pa govori vila staroj majci:
"Nemoj majko, da ti žao bude,
Što si meni svoju ćerku dala! 55
Pazi majko, što ćeš čedu reći,
Nemoj nikom čeda namjenjivati!"
