Razgovor:Ustav Crne Gore

Napomena: crnogorski jezik je službeni, dok je srpski jedan od zvaničnih jezika u Crnoj Gori. Dakle, službeni akti su na crnogorskom jeziku, među kojima i ovaj Ustav. --Novak (razgovor) 23:53, 22. novembar 2010. (CET)

Ne znam čemu vodi ovakav zaključak. Današnje politike podjele jezika ovaj Vikizvornik ne trebaju zanimati. Jasno smo usvojili odredbu koja dopušta uzimanje djela pisanih na hrvatskom jeziku (jer su srpski i hrvatski bili u zajedništvu do skoro), a ovi jezici nastali poslije rata, poglavito mislim na bošnjački i crnogorski, ništa se ne razlikuju od srpsko-hrvatskog zajedničkog jezika, tako da se ta odredba odnosi i na njih. --Željko Todorović (razgovor) 00:26, 23. novembar 2010. (CET) s. r.

Da, postoji ta stavka u Smernicama, ali koji je smisao postavljati službene akte CG od 2007. kada njen Ustav jasno pravi razliku između srpskog i crnogorskog jezika. Dakle, imamo zemlju koja ne priznaje srpski jezik kao službeni, a njene akte postavljamo na srpskom jezičkom projektu. Svestan sam svih tih politčkih podela, ali ovakve slučajeve u vezi sa jezikom bi trebalo ispitati.

Moj gornji komentar je trebao samo da podseti na jezičku situaciju u CG. Ukoliko nemaš ništa protiv, predlažem da se pokrene rasprava u pisarnici (ili na odgovarajućoj stranici prema glasačkim pravilima) o (ne)postavljanju službenih crnogorskih akata od 2007. Ako se ne slažeš s time, onda ništa — ova rasprava je završena. --Novak (razgovor) 01:00, 23. novembar 2010. (CET)

Ne vidim razlog zašto bi isključivali djela pisana na tzv. crnogorskom jeziku ovdje na Vikipediji, pogavito kada se radi o ovom Ustavu. To je identični jezik koji sadrže i ostala akta ovdje na Vikizvorniku, i tu se ne treba praviti razlika. To što Crna Gora potencira da je to njihov naročiti jezik, da ga neće zvati srpski itd. to nas ne treba interesovati. Po istoj logici koju zagovarači crnogorskog jezika šire, onda ovdje ne bi trebali uključivati ni djela Njegoša i drugih pisaca iz Crne Gore, koji su jedni od najvećih srpskih pisaca i pjesnika. Jedino se može raspravljati o ovom novom „+2 slova“ Pravopisu crnogorskog jezika, jer ja ne vidim potrebu zašto bi skrnavili vikizvornik dodavajući takve izmišljotine ovdje. O tome se može otvoriti rasprava, ali o svim dosadašnjim aktima i djelima do pojave ova dva nova slova, tu nemamo šta raspravljati. To su ustvari djela pisana na srpskom, a druga je stvar da li će neko to iz političkih pobuda nazvati crnogorskim, bošnjačkim, hrvatskim itd. --Željko Todorović (razgovor) 14:49, 24. novembar 2010. (CET) s. r.

„Srpski, hrvatski, bošnjački i crnogorski jezik su jedan te isti jezik. Lingvistika ne priznaje političku podelu.“ To mi je svake godine prva lekcija iz lingvistike. Po tim shvatanjima i po sadašnjim smernicama, ovaj izvornik više dođe kao „uži srpskohrvatski“ a ne srpski. Onda ispada da je bošnjački projekat i crnogorski potprojekat na izvorniku nepotreban.

No šalu u stranu. Ako je ovde praksa da se bošnjački i crnogorski računaju kao deo srpskog, onda je svaka rasprava oko crnogorske ćirilice nepotrebna; jer ti jezici onda mogu da se svedu na narečja i dijalekte srpskog jezika, a trenutne smernice dopuštaju postavljanje tekstova pisanim njima.

Da se ne bi dešavale eventualne zablude zbog ove prakse, predlažem da se u smernicama ubaci stavka kojom će biti omogućeno postavljanje tekstova na (novoskovanom) crnogorskom i bošnjačkom jeziku. --Novak (razgovor) 16:21, 24. novembar 2010. (CET)

Srpski izvornik u neku ruku i predstavlja uži srpskohrvatski, jer srpski izvornik sadrži djela iz čiste srpske kulture, ali i djela iz hrvatske kulture (ne sva), ona koja su važna za srpsku istoriju, književnost, kulturu itd. (to su najčešće djela iz perioda srpskohrvatskog). Naravno, ovaj izvornik treba da sadrži i djela još prije stvaranja srpskohrvatskog, djela pisana hagiografskim stilovima, važna crkvenoslovenska, slavenosrpska i tome sl. djela... Što se tiče projekta bošnjačkog i crnogorskog, to nije naš problem. Crnogorski ne postoji u sistemu Vikipedije, dok eto bošnjački ima svoj projekat, ali kao što znamo srpski, hrvatski, bošnjački i srpskohrvatski jezik imaju skoro identične tekstove, ili približnog sadržaja, osim onih tema koja se tiču nacije i ratova. Mi znamo ovdje na nema razlike u tim jezicima, gramatika je potpuno ista, semantički sistem, a samim time i jezik. Bošnjački se navodno bazira na pretjeranoj upotrebi turcizama, ali oni nisu za srpski jezik ništa novo, kao što znamo, oni se nalaze u sklopu srpskog jezika kao arhaizmi, pa ne predstavljaju otkrivenu toplu vodu za naš jezik. Hrvatski se bazira samo na nekim staromodnim riječima koje su se ranije koristile u srpskom jeziku i danas takođe predstavljaju arhaizme, kao npr. tisuća, povijest... Pa i Srbi u BiH i Srbi u Srbiji koriste drugačije riječi: jedini kažu ljestve, drugi merdevine, jedni kombinerke, drugi motorcangle itd. Što se tiče bošnjačkog, oni imaju ista slova kao i mi, isto tako i hrvatski, ali problem je samo s ovim novim crnogorskim jezikom koji ima +2 slova. O tome se treba raspravljati, o bošnjačkom nema potrebe. --Željko Todorović (razgovor) 15:22, 25. novembar 2010. (CET) s. r.

Dobro, ako smo došli do zaključka da je praksa postavljanja tekstova na bošnjačkom i crnogorskom oprvdana, onda još ostaje samo pitanje da li će biti ozvaničena u smernicama.

A sad u vezi sa onim slovima... Možda će nekim korisnicima biti nerazimljiva, ali ipak to nisu jedina nerazumljiva slova. Pošto je ovde dozvoljeno i postavljanje tekstova napisanih i starijim oblicima srpskog jezika, vrlo je verovatno da će nekima biti nerazumljiva slova glagoljice ili ćirilice pre Vukove reforme. Inače, ta slova ne koristi samo crnogorski jezik nego i neki zapadno- i istočnoslovenski jezici.

Dakle, ako je dozvoljena upotreba arhaičnih slova, a time i arhaičnih pisama, onda dva dodatna slova ne bi pravila neku znatnu razliku. S druge strane, ako misliš da su ta dva slova ipak od značaja, razrešene su ti ruke da pokreneš glasanje tj. raspravu o predlogu povodom tih slova. --Novak (razgovor) 16:30, 25. novembar 2010. (CET)

Da, u pravu si. Dva slova ne bi trebala da predstavljaju nikakvu smetnju, mada sam ličnog mišljenja da su oskrnavila jezik naroda Crne Gore. Ali, pošto je moje lično mišljenje i pogledi na to nebitni, ostaje kako i jeste sada. Sva važna djela i akta iz srodnih istovjetnih jezika se mogu uključivati ovdje na vikizvornik. --Željko Todorović (razgovor) 23:56, 27. novembar 2010. (CET) s. r.