Preudaja ljube Todora Pomoravca

Preudaja ljube Todora Pomoravca
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
78. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić



* * *


78.

Preudaja ljube Todora Pomoravca


0001 Tužilo dvanaist sužanjah
0002 u bijelu gradu Slankamenu
0003 u tavnici bana Išpana
0004 među njima Pomoravac Todor
0005 te on ponajvećma junak tuži.
0006 Govorio g[o]s[podi]ne bane:
0007 "O moj sužnje, Pomoravče Todor['],
0008 što ti junak ponajveće tužiš?
0009 Koja tebi golema nevolja?"
0010 Govorio Pomoravac Todor:
0011 "Na milost [t]i, g[o]s[podi]ne bane,
0012 evo mi je teška muka dodijala.
0013 Doidu mi knjige za knjigama
0014 od mojega dvora bijeloga,
0015 od starice, od matere moje:
0016 udaje se moja vjerna ljuba
0017 da bi za koga ne bi ni žalio,
0018 već za moga slugu Bogosola
0019 koga sam, junak, odranio
0020 kod kolina kakono i sina.
0021 Već te molim, gospodine dragi,
0022 pusti mene na vjeru junačku
0023 da otidem do dvora bijela
0024 da pogubim i slugu i ljubu."
0025 Na to mu se bane smilovao
0026 i pustio na junačku vjeru
0027 na poruka boga velikoga
0028 i otide Todor dvoru bijelu.
0029 A kad je bio u dvoru bijelom,
0030 al['] u dvoru golemo veselje:
0031 bubnji biju, svirale sviraju
0032 i pucaju te puške svatovske.
0033 Ali stala majka Todorova
0034 na studen se kamen naslonila
0035 ljuto tuži, do b[o]ga se čuje.
0036 K njoj doide ponevoljan sužanj
0037 višnjega boga nazivao:
0038 "Božja pomoć, majko Todorova,
0039 koje li je golemo veselje,
0040 u bijelu dvoru Todorovu?"
0041 Onda veli majka Todorova:
0042 "Da si zdravo, ponevoljan sužanj,
0043 nisi li, tuđo, iz daleka,
0044 od bijela grada Slankamena?
0045 Nisi l['] vidio mojega Todora?"
0046 Onda veli ponevoljan sužanj:
0047 "Tako ti boga, majko Todorova,
0048 s Todorom sam u tavnici bio
0049 Todor ti je junak preminuo
0050 u tavnici na kriocu momu,
0051 svojom sam ga rukom sahranio
0052 i u crnu zemlju ukopao."
0053 A kad čula majka Todorova,
0054 udarala sobom u mramorje.
0055 K njoj pristupa ljuba Todorova
0056 udara je nalčom i papučom:
0057 "Idi otle, orjatsko koljeno
0058 vrlo ti žališ jednog orjatina."
0059 Onda veli ponevoljan sužanj:
0060 "Nemoj tako, draga snao moja,
0061 nije Todor orjatsko koljeno
0062 veće Todor junačko koljeno."
0063 Onda veli majka Todorova:
0064 "Donesi mi, snao, čašu vina
0065 da napojim ponevoljna sužnja
0066 za dušicu mojega Todora."
0067 Onda veli ljuba Todorova:
0068 "Idi otle, orjatsko koljeno,
0069 nije ovo vino kupovano
0070 za dušicu tvojega Todora,
0071 već za zdravlje mojega Bogosola."
0072 A kad čula majka Todorova,
0073 uzela sužnja za bijelu ruku:
0074 "Hodi, tuđo, sa mnom međ['] svatove
0075 te se napi za do volje vina."
0076 I otide sužanj međ['] svatove.
0077 Svaki mu da po dobrodošlicu,
0078 al['] ne daje mladi đuvegija
0079 već govori mladi đuvegija:
0080 "Davori, tuđo, da nađeš od boga,
0081 da vrlo ti piješ ladno vino
0082 kasno ćeš se odužiti duga."
0083 Onda veli ponevoljan sužanj:
0084 "Ako bog da, mladi đuvegija,
0085 ti ćeš mene odužiti duga."
0086 Svatovi se ponapili vina,
0087 ne more se dosetiti nitko
0088 što govori ponevoljan sužanj.
0089 Onda side sužanj međ['] svatove
0090 te razgleda sužanj oko sebe,
0091 te ugleda sablju na duvaru
0092 pak govori ponevoljan sužanj:
0093 "Ona sablja pobratima moga
0094 donesi mi, draga snao moja,
0095 da ju gledam je li dobra kova."
0096 Kad to čula ljuba Todorova,
0097 donela je sablju sa duvara
0098 pak ju ne da ponevoljnu sužnju
0099 veće daje svomu Bogosolu.
0100 Vadi sablju mladi đuvegija,
0101 ne da mu se da izvadi sablja.
0102 Ode sablja do vjenčana kuma,
0103 a od kuma do ručnog djevera,
0104 od djevera od ruke do ruke
0105 po dva vade, a po trojica drže
0106 nitkomu se izvaditi ne da.
0107 A kad sablja do Todora dojde,
0108 Todor drži sablju priko krila
0109 pake stade junak popjevati:
0110 "Vila gnizdo ptica lastavica.
0111 Jošte gnizdo nadovila nije,
0112 al['] doleti soko iz daleka
0113 razobori gnizdo lastavici."
0114 Svatovi se ponapili vina,
0115 ne more se dosetiti nitko
0116 što govori ponevoljan sužanj.
0117 U ruci mu čaša vina bila
0118 te govori ponevoljan sužanj:
0119 "Je li testir, gospodo svatovi,
0120 je li testir snai čašu dati?"
0121 "Testir je tebi snai čašu dati."
0122 Dade čašu ponevoljan sužanj.
0123 Ispije čašu ljuba Todorova,
0124 a u čaši burma pozlaćena
0125 upisano ime Todorovo.
0126 Kad je zgleda ljuba Todorova,
0127 oborila sebi u njedarca
0128 proli suze niz bijelo lice.
0129 Vadi sablju ponevoljan sužanj
0130 te udara mlada đuvegiju
0131 po perčinu i po arakčinu,
0132 dve ga pole na trpezu pale.
0133 Učini se ganiluk na vrata
0134 po dva ozdol, a ozgor četiri.
0135 Sve je Todor umirio lijepo,
0136 posadio redom za trpezom:
0137 "Počekajte, gospodo svatovi,
0138 sviju ću vas u knjigu spisati
0139 vi ćete mi za svjedodžbu biti."
0140 Najpre piše kuma pak djevera,
0141 a nevjernu ljubu namazao,
0142 namazao prahom i katranom.
0143 Užeže kose na vrh glave
0144 ona svijetli, Todor knjigu piše
0145 i svatovi piju ladno vino.
0146 Posla knjigu gospodinu banu.
0147 Gleda knjigu gospodine bane
0148 knjigu gleda, drugu otpisuje:
0149 "Aferim junak, Pomoravče Todore,
0150 kad si junak tako učinio,
0151 pogubio i slugu i ljubu,
0152 na čast tebi dugovanje."


Intervencije

i = j (dvanajst)
n = nj (sužanja)
bѣlu (jat = ije)
ou = u
p = b (bana)
ć = đ (među)
t = d (Todor)
i= j (ponajvećma)
gsne = gospodine
pomorѡvče = Pomoravče
totorь = Todore
na milѡsti = na milost ti
gsne = gospodine
e = je (sužnje)
ž = š (teška)
i= i (dodijala)
s = z (za)
ѿ = od
vѣrna (jat = je)
vѣru (jat = je)
veseli'e = veselje
bub'nѥ = bubnji
puccaю = pucaju
b'ga = boga
koѥlie = koje li je
ponevolѥnь = ponevoljan
izь dakeko = iz daleka
cernu = crnu
knoi = k njoj
naal'čѡm = nalčom
ѿkle = otle
Orі'ѩč'ko = orjatsko
kolѣno (jat = je)
z = s (snao)
napoim = napojim
zdravi'e = zdravlje
ѿdužiti = odužiti
duaru = duvaru
vѣn'čana (jat = je)
dѣvera (jat = je)
troіce = trojica
niktomu = nitkomu
popѣvati (jat = je)
ѡщe = jošte
nѣdar'ca (jat = je)
lѣpo (jat = ije)
svihu = sviju
svѣdoč'bu (jat = je)
nevѣr'nu (jat = je)
svѣti = svijetli (jat = je)
verhь = vrh

tuco = tuđo (možda tuco od tucak?)

Napomene

stih 1: početak sa duplim t: Ttužilo (i kod Gedzemana, i u rukopisu)
stih 56: nalča = gvozdena potkovica
stih 131: arakčin = bela potkapa koja skuplja znoj ispod prave kape
stih 133: ganiluk = bogatstvo
 

Komentar

Epska pesma. Oslobađanje iz ropstva + muž na svadbi svoje žene + neverna ljuba. Zarobljenom Todoru Pomoravcu majka javlja o neverstvu i preudaji ljube. Prerušen dolazi na svadbu i iskušava ženu i njenog izabranika. Daruju mu sablju, koju samo on može izvaditi iz korica. Dok drži sablju peva alegoričnu pesmu o lastavici i sokolu, a zatim u nevestinu čašu spušta svoj venčani prsten. Kada ga konačno prepoznaju, svatovi se razbeže, mladoženju pogubi, a nevernicu kažnjava spaljivanjem. Paša kod kojeg je robovao oslobađa ga dugovanja.
Varijanta odlično ilustruje slivanje različitih obrazaca tokom improvizacije i mogućnosti kombinovanja formula. Uspostavljena je neobična struktura uklapanja modela, kroz trostruki fabularni prsten. Okvirni segmenti (uvod – završetak) počivaju na variranju motiva oslobađanja iz ropstva. Pomoću tako motivisanog odsustva muža prate se zatim etape neverstva žene, dok su središnje epizode okosnica pesama sa potpuno suprotnom karakterizacijom junakinje. Iskorišćeni su svi motivi prepoznavanja (prerušenog junaka i vernosti/izdaje žene): sablja koju niko ne može izvaditi iz korica (v. u ER 151); spuštanje prstena u čašu (detalj veoma čest i za rasplet bajke o lažnom spasiocu) i alegorična pesma nepoznatog junaka, koji se priključuje svatovskom slavlju (Vuk, SNP III, 25; Vuk, SNP VI, 75, 76; umesto pesme sreće se i motiv igre prerušenog muža: Bogišić, 7, 86, 87; Vuk, SNP II, 62; Milutinović, 37).
Varijante: muž na svadbi svoje žene: Bogišić, 7, 86, 87; Vuk, SNP II, 62; Vuk, SNP III, 25; Milutinović, 37; Krstić 1984: H 1, 5, 1: 179; L 9, 1 – Muž na svadbi svoje žene: 267 i p. v. 124: 613.
Varijante: neverna ljuba u ER pesme br. 25, 71, 117, 151, 186; Krstić 1984: H 2, 2, 1: 183-184, S 11, 4, 3 – Gospodar ode na vojsku, a sluga se oženi njegovom ženom: 345; U 2, 3, 7 – Spaljivanje: 380.
Literatura: Maretić 1966: 291-293; Medenica 1934: 33-61; Medenica 1965; Drndarski 2001: 81-86; Loma 2002: 172; Karanović 2010: 218-244

Izvori

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno
društvo za slovenske umetnosti i kulture.
Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506.
Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške
književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo.
Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit.
Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost.
Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost.
Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja.
Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41.
Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik
etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213.
Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS
II/4: 276–278.
Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska.
Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici
narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283.
Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj
književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina.
Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog
proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno
stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322.
Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci,
sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009].
Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija.
Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu
Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332.
Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu
,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade
Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126.
Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski
rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim
književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd:
Filološki fakultet: 183–200.
Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ.
Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić.
Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ.
Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU.
Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU.
Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1:
65–66.
Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54.
Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju.
Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine.
Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva.
Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr
Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU –
Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255.
Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi.
Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva.
Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi.
Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije.
Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica
srpska.
Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit.
Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI:
278–295.
Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8.
Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku.
Južnoslovenski filolog XIII: 165–169.
Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202.
Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239.
Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105.
Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića.
Beograd: Državna štamparija.
Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije
književnosti SANU 7: 209–268.
Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ.
Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit.
Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo.
Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske
književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139.
Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd:
Filip Višnjić.
Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227.
Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251.
Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU.
Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159.
Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga.
Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska.
Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd:
Balkanološki institut SANU.
Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću.
Beograd: Novi dani.
Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića
Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229.
Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit.
Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd:
Prosveta: 75–78.
Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i
književnost Srbije.
Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S.
Karadžića. Beograd: Prosveta.
Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska.
Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska.
Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger.
Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61.
Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265.
Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj
narodnoj epici. Beograd: SANU.
Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih
srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ.
Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih
neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet.
Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost.
Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić.
Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S.
Karadžića I. Beograd: Prosveta.
Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343.
Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku.
Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München:
536–537.
Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S.
Karadžića IV. Beograd: Prosveta.
Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ.
Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ.
Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska.
Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV:
41–60, 220–235.
Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić.
Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta.
Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama.
Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403.
Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata.
Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96.
Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno
stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388.
Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena.
ZMSS I: 117–122.
Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta.
Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta.
Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta.
Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa.
Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima,
Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika
– književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd:
Institut za književnost i umetnost: 333–344.
Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad:
Matica srpska.
Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik.
Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7:
49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V.
Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284.
Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95.
Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291.
Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S.
Karadžića V. Beograd: Prosveta.
Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić.
Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti.
PPNP IV/1: 29–132.
Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak
Muzeja grada Beograda I: 105–110.
Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32.
Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236.
Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396.
Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda.
Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija
XXXV/119: 25–46.
Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42.
Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za
srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta
u Beogradu I: 107–113.
Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA.
Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184–
199.
Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga.
Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa.
Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne
zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73.
Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog
rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka
slavista u Vukove dane 36/2: 141–152.
Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i
književnost Srbije.
Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska.
Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković,
prir.). Beograd: Zepter book world.
Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171.
Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42.
Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd:
Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“.
Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija.
Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije.
Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o
hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i
umetnost: 147–189.
Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191.
Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148.
Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta
XIV/3: 69–70, 4: 116–119.
Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318.
Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5:
116–118.
Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221.
Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257.
Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20.
Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU.
Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138.
Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.