Preudaja lepe Asanaginice

Preudaja lepe Asanaginice
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama

6. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić

* * *

6.
Preudaja lepe Asanaginice

Vino pije aga Asanaga,
vino pije s družinicom svojom.
Tud['] prohodi Muja mujezin
al['] govori Muja mujezin:
"Od kako sam junak postanuo, 5
nisam ljepše gospođe vidio
kako danas Asanaginicu."
Slušao ga aga Asanaga,
u ruci mu čaša vina biše,
nit['] je može piti ni ostaviti 10
veće mu se iz ruke prosula.
Pak se pođe na konja popeti,
ne može se od jada popeti.
Družina ga na konja popela,
pak otide bjelu dvoru svome. 15
Izišla je kadundžika mlada
da pod njime dobra konja primi.
Ne da joj se junak ni gledati,
a kamoli da mu konja primi,
veće sam sjaha s dobra konja 20
pak otide na visoki čardak,
a i sa njim kadundžika mlada.
Govorio ago Asanago:
„Kadundžiko, nevjerno koljeno,
gde te vide Muja mujezin, 25
gde te vide, bog te ne vidio,
te se danas međ družinom fali
da si ljepa od ova svijeta
i da ljepšu on vidio nije?"
Ona mu se ljepo zaklinjaše:30
„Asanago, dragi gospodine,
tako mene dina i [i]mana
i tako mi posta ramazana
i tako mi knjige hamajl[i]je,
živ mi ćehaj bratac najmlađi, 35
nisam Muje ni u sanku snila,
a kamoli na javi vidila.
Može biti da me je vidio
kad sam jutros ćepenke dizala."
To ne sluša ago Asanago 40
što se njemu kada zaklinjaše,
već[e] trže zlatna buzdovana
pak udara kadundžiku svoju.
Kako nju je lako udarao,
prosula joj krvca kroz košulje. 45
Tu je došla sestra Asanage
te se moli bracu rođenomu:
"Ne udari nju, moj rođeni brajko,
il[']ti je ništo sakrivila?
Ako ti je sakrivila, brajko, 50
odbroj njojzi po mloga nićaha
i podaj njoj dvanajst robinja
što je ona od majke dovela
i dvanajst kočijah čeizah
što je ona od majke dovela." 55
Skočio je ago Asanago,
odbroji njojzi po mnoga nićaha
i dade njoj dvanajst robinja
i dvanajst kočijah čeizah,
opravi nju svojoj miloj majki. 60
Kad je ona miloj majki pošla,
obukla se što god ljepše može.
Za njom ide dvanajst robinja
te joj drže od feredže skute.
Na nju aga sa čardaka gleda, 65
a kako je junak sagledao,
tako se na mah pokajao
zašto mladu kadu opravio.
Pake stao govoriti ago:
"Medna usta, tko će vas ljubiti, 70
crne oči, tko će vas ispiti,
bjele ruke, tko će vas kršiti,
tanke pleći, tko će vas grliti?"
Pake trže nože od pojasa
da udari sebe u srdašce. 75
Sestra ga je za nož prifatila:
"Ne udri se, moj rođeni brajko,
i do sad su kade opravljane
al['] se nisu junaci morili."
Osvrnu se kadundžika mlada 80
pake stade agi govoriti:
"Asanago, nemoj se moriti,
doće vrijeme kad ćeš se moriti
moja usta ljubiti će Muja
moje oči ispiće i['] Mujo 85
moje ruke kršiti će Mujo
moje pleći grliti će Mujo
na sramotu tebi, Asanago."
Pak otide svojoj miloj majki,
uze kalem i bjele artije 90
te napisa sitnu bjelu knjigu
te ju posla Muji mujezin[u]:
"Dođi, dođi, Mujo mujezin[e],
ja ću tebe obljubiti mlada
na sramotu agi Asanagi." 95
Skočio Mujo rad i veseo
te sakupi kićene svatove
te otide kadundžiki mladoj.
Asanagu u svatove zvao,
Asanago njemu otporuči: 100
"Ja se, junak, volim umoriti
nego tebi mimo dvore proći,
a kamoli u dvorove ući".

Intervencije

e = je
svoim = svojom
muѥe sinь = mujezin
ѿ kako = od kako
ć = đ (gospođe)
lѣp'še (jat = je)
ѿ ѩda = od jada
bѣlu (jat = ije)
č = dž (kadundžika)
nѣmu = njime
noi = njoj = joj
n = nj (njim)
nevѣr'na = nevjerno
kolѣno (jat = 'je)
mećь = međ
lѣp (jat = ije)
lѣpšu (jat = je)
svѣta (jat = ije)
saklinѩše = zaklinjaše
i tina i mana = dina i imana
hamailѥ = hamailje? hamajlije?
i = j (ćehaj)
i= j (najmlađi)
većь = veće
mie = me je
t = d (kada)
s = z (zaklinjaše)
pustoana = buzdovana
ѡi = joj
brat'cu = bracu
cer'ne = crne
bѣle (jat = je)
nю = ju
noisi = njojzi
noi = njoj
sьgledaѡ
z = s (ispiti)
serdace = srdašce
doće = doć će
vrѣme (jat = ije)
mui = Mujo
mui muie sinь = Mujo mujezine
nѣmu (jat = je)
radi = rad

Napomene

ćehaj - od: ćehaja

Komentar

Lirsko-epska narodna pesma, romansa o porodičnim odnosima.
Prema Gezemanovom mišljenju najstarija varijanta Fortis-Vukove Hasanaginice. Obrada, međutim, osim imena glavnih aktera i sukoba u porodičnom krugu nema mnogo dodirnih tačaka sa poznatom baladom. Ni ishod konflikta nije tragičan, već je najbliži romansi o uvređenoj ženi, koja se sveti mužu i preudaje. Slični preokreti svojstveni su i ljubavnim pesmama, samo što su takve pesme nekad sažete, mahom svedene na monolog ili dijalog bivših ljubavnika, odnosno razmenu kletvi. I u ER ima nekoliko takvih ljubavnih zapleta, uz razvijanje kompozicionog sklopa: 62, 169, 182.
Varijante: (Vuk, SNP III, 81; Matica II, 1, 109: 471-474). Krstić 1984: H 1, 3, 1 – Ljubomoran muž. Neko hvali lepotu tuđe žene. To čuje muž i otera je. Ona se uda za onog ko ju je hvalio: 177.
Literatura: Gezeman 1923/2002: 5-51; Nedić 1965: 408-412; Latković 1975: 266-271; Krnjević 1978: 246-250; Krnjević 1980: 64-108, 272-273.

Izvori

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.