Momak pobeže od svoje dragane

Momak pobeže od svoje dragane
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama

Ljubavna čežnja pretvara se u mržnju i osvetu→

200. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić

200.
Ljubavna čežnja pretvara se u mržnju i osvetu

[S]obet kupi Kamer begovica
sve djevojke [i] neviste mlade.
K njima dojde Borozanoviću
te govori Borozanoviću:
"Bogom sestro, Kamer-begovice, 5
pusti me u sobet međ['] prelje
da ja vidim svoju jaukliju."
Govorila Kamer begovica:
"Pobratime, Borozanoviću,
u mene je ruho u potaji 10
koj['] na dvori ishodilo nije.
Opravljaj se kao i djevojka
te ti idi među moje prelje.
Stidno hodi, gledaj crnoj zemlji,
redom staro ljubi u kolina 15
a udovice u bijelo lice
i djevojke pod đerdan u grlo."
Kad to čuo Borozanoviću,
opravlja se kako i djevojka
u lijepo, u ruho djevojačko, 20
pak otide u sobu međ['] prelje.
Redom staro ljubi u kolino
i udovice u bijelo lice
a djevojke pod đerdan u grlo.
Kad poljubi Ajku u budžaku, 25
povikala Ajka u budžaku:
"Od kako sam od majke rođena,
jošte slađe nisam poljubljena
što me ljubi drugarica Fata."
Povikala jedna [od] djevojaka: 30
"Ne ljubi te drugarica Fata,
veće kurva Borozanoviću
a i s kurvom Kamer-begovicom."
Onda vikne Ajka iz budžaka:
"Udrite ga, drugarice moje, 35
k[oj]a bašlukom, koja i papučom."
A kad čuo Borozanoviću,
savi skute, na dvor pobiže.

Izmene uredi

dѣvoike (jat = je) i = j
knima = k njima
porosonoviću = Borozanoviću
ć = đ (međ)
e = je
potai = potaji
iz'hѡdilo = ishodilo
cer'noi zemlі'i = crnoj zemlji
bѣlo (jat = ije)
lѣpo (jat = ije)
O = u
aiku u bučѩku = Ajku u budžaku
ѿ = od
slaća = slađe
щo mi = što me
ka = koja

Napomene uredi

st. 2: ubacivanje veznika i predlaže i Gezeman (str. 329)
st. 20: O lѣpo O ruho dѣvoѩč'ko; ovde se O mora čitati kao u jer drukčije nema smisla

Lirsko-epska pesma, romansa. Prerušen u devojku momak na prelu ljubi prelje.
Internacionalni motiv prerušavanja i ovom prilikom pokazuje udeo žanrovskih zakonitosti pri stilizaciji varijante. Osim imenovanja junaka, bitna je i motivacija postupka. U epskom sistemu istom prevarom se služe veoma mladi, veliki junaci srednjih vremana (Grujica Novaković), ali su njihovi razlozi potpuno drugačiji (zaštita naroda/posestrime od nasilnika: Vuk, SNP III, 4, 5).
Varijante: Vuk, SNP I, 736; Nedić 1975: 736; Krstić 1984: T 3, 1, 9, 5 – Prerušavawe čoveka u ženu da bi poljubio devojku: 363.
Literatura: Latković 1975: 285

Izvori uredi

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.