Izgovor kumovskog i prijateljskog kruva i vina

* * *


Izgovor kumovskog i prijateljskog kruva i vina

Dobar veče, kume i pršsumče,
stari svate, po izboru brate,
i ostala gospodo svatovi!
Evo dođe kum /ili prijatelj/
u ovaj dom, pomoga’ ga Gospod Bog! 5
Od Boga je poslat,
od ljudi je poznat;
širokijem putem dolazi,
a još širim odlazio.
Donio nam tovar kruva i vina, 10
da' mu Bog sreće i mira
za najviše žitnoga roda
i muškoga poroda.
Koliko na ovom kruvu ima pismi,
toliko naš kum imao sini; 15
a koliko šari, toliko snaji.
On se s njima ponosio
kao soko visinom,
riba dubinom
i vidra mudrinom. 20
Kao on, ja junak u ravnu polju,
na vranu konju,
britkom sabl>om i desnicom rukom.
I Bog mu dao ono blago
što je njegovom srcu drago, 25
volove vitoroge,
vilašaste ovnove,
zubate prasce,
vrane jahaće konje.
I on proda' sve to blago 30
za bijele groše i žute dukate,
al' ne potrošio tije groša
i žutije dukata
kupujući šenicu bjelicu,
raneći ženu i dječicu, 35
već potrošio kumom kumujući
darivajući kume i prijateljice
i ostale mlađane snašice.
I opet se naš kum Bogu molio
da mu Bog da ono blago 40
što je njegovom srcu drago:
široko polje, oštro gvožće,
jake volove i nauke težake.
Oni oru i siju šenicu bjelicu,
za njima idu sveti Petar i Pava’; 45
na zlatne se šljake podbačali
i tijanom kišom porašali.[1]
I oni Boga mole da šenica rodi;
rodila je šenica bjelica
po dnu busata, 50
po sredi perata,
po vrhu klasata;
klas kolik' djak
snop kolik' pop,
a vezioc kolikoga Bog da. 55
/Digne pogaču u vis/
Evo leba bijele pogače
koja je na vjetru vijata,
na sito sijata,
medom mješena 60
i jajima pomazana.
Đe se ova pogača mijesila,
onće se svaka sreća desila,
za najviše žitnog roda
i muškog poroda; 65
u polju mu se nažinjalo,
u vršaju navršivalo,
u mlinu namiljalo,
i u naćvama[2] nakuvavalo,
i u vatri napecalo 70
i svoj braći dotjecalo.
Sad ću ja lomiti,
Bogu se moliti;
na dvije polovine, četiri četvrti,
osam komada, šesnaest komadića 75
i više djelčića.
Kako sa kruvom, tako i sa vinom.
/digne flašu vina/.
Ako j’ ovo vino vinovito,
biće nama ljeto kišovito.
Ako bude vinov klas, 80
biće nama dobar glas.
/digne flašu rakije/.
Ako bude ova rakija žeženica,
rodiće nam proja i šenica,
i u brdu vinova lozica 85
i voćaru šljivova grančica.
Fala ti i slava mili kume /prijatelju/
kada si donio a nisi zaklonio;
i dogodine donosio,
ima ko i ima kome; 90
evalaj fala i kršna ti šala;
majka ti božija dala
ženio, udava; krstio, vjenčava;
crkve dariva', manastire pokriva'.
Oslobodi nas tijesna klanca, 95
bijesna prasca,
vrbova mosta, pijana gosta,
duge luke, motike tupe,
duboke zdjele, kratke žlice,
ćorave planinke, krljasta lonca. 100
Ko nam je, braćo, zlotvor,
ubio ga Gospod strelom kroz plot;
tanji bio od konca, a crnji od lonca;
kroz kamiš se provlačio,
u luli noge prekrstio; 105
otišao u savske lugove
naplaćivati dugove;
niti dugove naplatio
niti se kući povratio;
ne ima’ kuće ni kućišta, 110
pred tućom kućom božićova
praznom vrećom i lošom srećom.
Bog mu dao lojave noge,
voštane ruke i od sumpora glavu
te ne moga ljeti na sunce 115
niti zimi k vatri.
Sada više neću nego 'vako reći:
ovaj čep u moj džep,
ovaj vrljak u moj grljak;
niti tamo pao, 120
niti se ja amo ubio.
Zdrav Omere koji si do mene!
Nadaj se Osmane ako išta ostane!
Svi zdravi i ja s vami!
Živeli! 125

Datoteka:Murat Sipan vinjeta.jpg


Reference

  1. Porašati — posipati se nečim tečnim (rosom, kišom)
  2. Naćve — korito za mešanje hljeba

Izvor

  • Narodne pjesme, poslovice i slike iz života i običaja Srba na Kordunu. Knj. 2, sakupio i uredio Stanko Opačić-Ćanica, Zagreb: Prosvjeta, 1987., str. 101-104.