Zakon o pravosudnom ispitu u Republici Srpskoj (2008)
| Ovaj propis je prestao da važi! |
ZAKON O PRAVOSUDNOM ISPITU
U REPUBLICI SRPSKOJ
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se polaganje pravosudnog ispita, uslovi za polaganje pravosudnog ispita, sastav Komisije za polaganje pravosudnog ispita, sastav Ispitne komisije, troškovi Ispitne komisije, naknade članovima Ispitne komisije, izjednačavanje drugih ispita sa pravosudnim ispitom i druga pitanja od značaja za polaganje pravosudnog ispita u Republici Srpskoj.
Član 2.
Na pravosudnom ispitu (u daljem tekstu: ispit) se provjerava teoretsko znanje i praktična sposobnost kandidata za samostalnu primjenu propisa i obavljanje pravnih poslova za koje je zakonom ili drugim propisom, kao uslov predviđen pravosudni ispit.
Član 3.
(1) Ispit mogu polagati diplomirani pravnici koji su radili jednu godinu na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj kancelariji ili kod notara.
(2) Ispit mogu polagati diplomirani pravnici koji su radili najmanje dvije godine na pravnim poslovima u organima uprave, preduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima.
(3) Pod uslovima iz stava 1. i 2. ovog člana, ispit mogu polagati i diplomirani pravnici pripravnici – volonteri.
Član 4.
(1) Ispit se polaže pismeno i usmeno.
(2) Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.
(3) Usmeni dio ispita polaže se iz:
a) krivično-pravne oblasti (krivično pravo, krivično procesno pravo, prekršajno pravo i penologija),
b) građansko-pravne oblasti (građansko pravo, stvarno pravo, građansko-procesno pravo, obligaciono pravo, nasljedno pravo i porodično pravo),
v) privredno-pravne oblasti (trgovinsko, odnosno privredno pravo, bankarski poslovi i ugovori),
g) upravno-pravne oblasti (upravni postupak, upravni spor, sistem državne uprave i lokalne samouprave),
d) radno-pravne oblasti (radno pravo, penzijsko invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i prava boraca),
đ) ustavno-pravne oblasti (ustavno pravo i pravosudno organizaciono pravo).
Član 5.
(1) Ispit se polaže po Programu pravosudnog ispita, a koji sadrži gradivo, pravne izvore i literaturu za svaku pravnu oblast i predmet iz člana 4. stav 3. ovog zakona.
(2) Program iz stava 1. ovog člana donosi ministar pravde (u daljem tekstu: ministar).
(3) Program pravosudnog ispita objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Član 6.
(1) Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita (u daljem tekstu: Komisija), koju rješenjem imenuje ministar.
(2) Komisija se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika i 22 člana (u daljem tekstu: ispitivači).
(3) Komisija se imenuje na period od četiri godine.
Član 7.
Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Komisije, ministar imenuje iz reda diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, koji su radom u pravosudnim organima ili advokaturi ili državnim organima uprave i drugim institucijama stekli visok ugled pravnog stručnjaka, kao i iz reda naučnih radnika iz područja pravnih nauka iz predmeta utvrđenih u članu 4. ovog zakona, koji imaju najmanje 15 godina radnog iskustva.
Član 8.
Prilikom imenovanja Komisije, vodiće se računa o zastupljenosti članova Komisije iz svih oblasti prava iz koje se polaže ispit.
Član 9.
(1) Rješenjem o imenovanju Komisije imenuje se i sekretar Komisije iz reda diplomiranih pravnika, zaposlenih u Ministarstvu pravde.
(2) Administrativne poslove Komisije obavljaju radnici Ministarstva pravde određeni od strane ministra.
Član 10.
(1) Za svako polaganje ispita sastav Ispitne komisije određuje ministar sa liste Komisije iz člana 6. ovog Zakona.
(2) Ispitna komisija se sastoji od pet članova, uključujući predsjednika Ispitne komisije.
Član 11.
Komisija iz člana 6. ovog zakona o svom radu podnosi izvještaj ministru, najmanje jednom u šest mjeseci, a na zahtjev ministra i u kraćem roku.
Član 12.
(1) Prijava za polaganje ispita podnosi se Ministarstvu pravde.
(2) Uz prijavu kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uslove iz člana 3. ovog zakona.
(3) Ministar rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita.
Član 13.
(1) Kandidatu, kojem je odobreno polaganje ispita, određuje se vrijeme i mjesto polaganja ispita.
(2) Kandidat se obavještava o vremenu i mjestu polaganja ispita najmanje petnaest dana prije ispita.
(3) Uz rješenje o odobravanju polaganja ispita kandidat se obavještava i o novčanoj naknadi koju uplaćuje za rad Ispitne komisije.
Član 14.
(1) Prije početka pismenog zadatka sekretar Komisije utvrđuje identitet kandidata.
(2) Ispit počinje izradom pismenog zadatka iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti, s tim da pismeni zadatak iz ove dvije oblasti ne može biti u istom danu.
Član 15.
(1) Pismenom dijelu ispita mogu prisustvovati predsjednik i članovi Komisije, kao i službenici Ministarstva pravde koji nadgledaju polaganje ispita.
(2) Za vrijeme pisanja pismenog zadatka, kandidati mogu koristiti samo tekstove propisa i računar.
(3) Za vrijeme pismenog zadatka kandidat ne može koristiti fiksni i mobilni telefon, niti druga elektronska sredstva.
Član 16.
(1) Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Ispitna komisija većinom glasova, na prijedlog ispitivača odgovarajuće oblasti.
(2) Pismeni rad ocjenjuje se ocjenom „položio“ ili „nije položio“.
Član 17.
Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne oblasti i građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.
Član 18.
(1) Kandidat koji položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne oblasti i iz građansko-pravne oblasti ili iz jedne od njih, može pristupiti usmenom dijelu ispita.
(2) Kandidat koji je pristupio polaganju usmenog dijela ispita, a nije položio pismeni dio ispita iz jedne oblasti, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz te oblasti.
Član 19.
(1) Usmeni dio ispita polaže se pred Ispitnom komisijom u sastavu utvrđenom u članu 10. ovog zakona.
(2) Usmeni dio ispita se polaže nakon završetka pismenog dijela ispita.
(3) Usmeni dio ispita će se održati u vrijeme i mjestu koje odredi predsjednik Komisije, o čemu će obavijestiti kandidata koji je ispunio uslove da polaže usmeni dio ispita.
Član 20.
Usmeni dio ispita je javan.
Član 21.
(1) Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom „položio“ ili „nije položio“.
(2) O uspjehu kandidata Ispitna komisija odlučuje većinom glasova.
(3) Ocjena o uspješnosti ispita saopštava se kandidatu po završenom ispitu.
Član 22.
(1) Kandidat koji iz jednog ili dva predmeta dobije ocjenu „ne zadovoljava“, ima pravo da iz tih predmeta polaže popravni ispit.
(2) Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta, ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta, ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca.
Član 23.
Kandidatu, koji je položio ispit, Ministarstvo izdaje uvjerenje o položenom ispitu.
Član 24.
Kandidat, koji nije položio ispit, može ispit ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.
Član 25.
(1) Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatraće se da ispit nije polagao. U ovakvom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.
(2) U slučaju iz prethodnog stava kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.
Član 26.
(1) Započeti ispit može se odgoditi ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen da nastavi polaganje ispita.
(2) O odgađanju ispita odlučuje Ispitna komisija.
(3) Rješenje o nastavku započetog ispita donosi ministar, na zahtjev kandidata.
(4) Zahtjev se podnosi u roku od osam dana po prestanku razloga za odgodu polaganja ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca, računajući od dana kada je odluka o odgađanju donesena.
(5) Ako kandidat ne podnese zahtjev za nastavak ispita u roku iz stava 4. ovog člana ili ako mu zahtjev bude odbijen, smatraće se da ispit nije položio.
(6) Protiv rješenja ministra kandidat ne može izjaviti žalbu, ali može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
(7) U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odgađanja ispita.
Član 27.
(1) Predsjedniku i članovima Ispitne komisije, sekretaru i administrativnim radnicima, pripada naknada za rad u Komisiji.
(2) Ministar će donijeti podzakonski akt kojim će regulisati naknadu za rad Ispitne komisije.
Član 28.
Troškove Ispitne komisije snosi kandidat, ukoliko organ ili pravno lice u kojem je kandidat proveo potrebnu praksu ne odluči da ih snosi.
Član 29.
(1) Doktori pravnih nauka iz predmeta utvrđenih u članu 4. ovog zakona kojima je u smislu ovog zakona Ministarstvo izdalo rješenje, izjednačeni su u pravima sa diplomiranim pravnikom koji je položio ispit do dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Magistri pravnih nauka iz pravnih oblasti utvrđenih u članu 4. ovog zakona oslobođeni su polaganja ispita iz te oblasti.
Član 30.
(1) Sa ispitom, u smislu ovog zakona, izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 06. aprila 1992.godine.
(2) O priznavanju pravosudnog ispita položenog po propisima drugih zemalja odlučuje se po načelu reciprociteta, u skladu sa Pravilnikom o priznavanju isprava o položenom pravosudnom ispitu.
Član 31.
Ministar će u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnnik o polaganju pravosudnog ispita kojim će se bliže propisati postupak i način polaganja ispita, oblik i sadržaj uvjerenja o položenom ispitu i vođenje evidencije lica koja su položila ispit.
Član 32.
(1) Kandidat koji je započeo polaganje ispita do dana stupanja na snagu ovog zakona, polagaće ispit u skladu sa odredbama zakona koji je bio u primjeni u vrijeme početka polaganja ispita.
(2) Pod započetim ispitom smatra se ispit za koji je kandidat dobio rješenje da mu je odobreno polaganje ispita po važećem zakonu.
Član 33.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o pravosudnom ispitu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/93 i 85/03).
Član 34.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Broj: 01-184/08
Datum: 31. januar 2008. godine
Predsjednik
Narodne skupštine
Mr Igor Radojičić, s. r.
Izvori
uredi- „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 17/08