Zadarski junak Durla Latinin pobedi hvališu Asan-agu

Zadarski junak Durla Latinin pobedi hvališu Asan-agu
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
114. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić



* * *


114.

Zadarski junak Durla Latinin pobedi hvališu Asan-agu


0001 Falio se Turčin Asanaga:
0002 "Sada nad mene neima junaka
0003 niti je više odsjekao glavah!"
0004 Jošt govori Turčin Asanaga:
0005 "Što je god do mora gradovah
0006 svakomu sam zatvorio vrata
0007 van što nisam Zadru bijelomu,
0008 a u Zadru dobar junak ima,
0009 u Zadru je Durla Latinine."
0010 Kad to čuo Durla Latinine,
0011 onda piše list bijelu knjigu
0012 te ju šalje Turčin Asanagi:
0013 "Bre Turčine, ago Asanago,
0014 ja sam čuo da si dobar junak
0015 dođi meni pod Zadar na mejdan!"
0016 Knjigu gleda Turčin Asanago,
0017 knjigu gleda al['] se vrlo smije
0018 pak doziva slugu Useina:
0019 "Hodi k meni, slugo Useine,
0020 sedlaj, slugo, dva konja dobra,
0021 jednog meni, a drugoga sebi,
0022 jerbo nam valja putovati,
0023 putovati pod Zadar na mejdan."
0024 I osedla dva konja najbolja,
0025 pak odoše priko Bosne zemlje.
0026 Gdi god srete siromahe ljude,
0027 konjem tare, buzdovanom bije.
0028 Kune ga i malo i golemo:
0029 "Bog t` ubio, ago Asanago,
0030 lako ti je trti siromahe
0031 ne bi li te mjera namjerila
0032 na junaka Durlu Latinina!"
0033 Kada dođe pod Zadar na mejdan,
0034 kako dođe te šator razape
0035 pak pod njime pije dobro vino.
0036 Pake vele gospoda zadarska:
0037 "Davori, Durle, da te bog ubije!
0038 Eno ti Turčin pod Zadar u polju
0039 sada ćeš ljuto izgubiti glavu!"
0040 Skoči Durla te osedla konja
0041 sablju paše i koplje uzima
0042 boga moli a konja usede
0043 pak otide u polje na mejdan.
0044 Kada dođe bijelu šatoru,
0045 ljepo mu je selam nazivao:
0046 "Selam aleh, Turčin Asanaga!
0047 Ustani de da se pozdravimo!"
0048 Veli njemu Turčin Asanaga:
0049 "Stani, počekaj, zadarsko kopile,
0050 da t` naučim s kim ćeš bojak biti!"
0051 Pake skoči kanda se pomami,
0052 usede konja, uzima koplje
0053 a u zube britku sablju svoju,
0054 igra konja, a koplje položi
0055 da udari Durlu Latinina.
0056 Dočeka ga Durla Latinine
0057 dobrom sabljom te presječe koplje
0058 do jabuke i do desne ruke
0059 pak udari kopljem Asanagu,
0060 udario ga u grlo bijelo,
0061 pade Turčin na zemljicu crnu.
0062 Sjaše s konja Durle Latinine
0063 te Turčinu odsiječe glavu.
0064 Uze konja i svjetlo oružje
0065 i šatora od zelene svile
0066 i odvede slugu Useina
0067 baš u Zadar, u bijeli grad.
0068 Njemu vele gospoda zadarska:
0069 "Hvala tebi, Durla Latinine,
0070 jere si nam osvjetlio obraz!"


Intervencije

i = i (neima)
e = je
ѿsѣkaѡ (ѣ = je)
ѿ = od
ѡ = jo (jošt)
satru = Zadru (s = Z) (t = d) bѣlomu (ѣ = ije)
tur`la = Durla (t = D)
bѣlu (ѣ = ije)
p = B (Bre)
ć = đ (dođi)
i = j (mejdan)
ni = nji (knjigu)
i = j (mejdan)
ѿd = od (odoše)
srѣte (ѣ = e)
pustoanom = buzdovanom
tarti = trti
mѣra namѣrila (ѣ = je)
lѣpo (ѣ = je)
kobile = kopile (b = p)
s = z (zube)
p = b (britku)
lѡ = ljo (sabljom)
prѣsѣče (ѣ = e; ѣ = je)
li = lji (zemljicu)
cernu = crnu
sѩže = sjaše (ž = š)
ѿsѣče (ѣ = ije)
svѣt`lo (ѣ = je)
i`e = je (oružje)
ѡsvѣtliѡ (ѣ = je)

Napomene

stih 46: selam aleh (od: selam aleikum)
kod Vuka i inače javlja se i aleć

Komentar

Epska pesma. Zbog agine samohvale izaziva ga Turla Latinin. Na putu do Zadra zbog obesnog ponašanja kune ga sirotinja. Aga vređa protivnika i gine u svedenom megdanu (konj, koplje, sablja). Pohvala pobedniku.
Literatura: Pešić 1967/1972: 260-284.

Izvori

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno
društvo za slovenske umetnosti i kulture.
Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506.
Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške
književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo.
Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit.
Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost.
Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost.
Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja.
Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41.
Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik
etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213.
Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS
II/4: 276–278.
Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska.
Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici
narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283.
Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj
književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina.
Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog
proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno
stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322.
Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci,
sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009].
Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija.
Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu
Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332.
Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu
,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade
Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126.
Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski
rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim
književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd:
Filološki fakultet: 183–200.
Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ.
Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić.
Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ.
Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU.
Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU.
Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1:
65–66.
Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54.
Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju.
Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine.
Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva.
Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr
Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU –
Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255.
Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi.
Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva.
Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi.
Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije.
Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica
srpska.
Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit.
Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI:
278–295.
Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8.
Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku.
Južnoslovenski filolog XIII: 165–169.
Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202.
Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239.
Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105.
Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića.
Beograd: Državna štamparija.
Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije
književnosti SANU 7: 209–268.
Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ.
Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit.
Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo.
Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske
književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139.
Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd:
Filip Višnjić.
Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227.
Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251.
Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU.
Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159.
Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga.
Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska.
Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd:
Balkanološki institut SANU.
Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću.
Beograd: Novi dani.
Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića
Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229.
Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit.
Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd:
Prosveta: 75–78.
Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i
književnost Srbije.
Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S.
Karadžića. Beograd: Prosveta.
Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska.
Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska.
Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger.
Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61.
Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265.
Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj
narodnoj epici. Beograd: SANU.
Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih
srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ.
Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih
neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet.
Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost.
Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić.
Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S.
Karadžića I. Beograd: Prosveta.
Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343.
Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku.
Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München:
536–537.
Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S.
Karadžića IV. Beograd: Prosveta.
Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ.
Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ.
Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska.
Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV:
41–60, 220–235.
Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić.
Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta.
Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama.
Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403.
Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata.
Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96.
Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno
stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388.
Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena.
ZMSS I: 117–122.
Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta.
Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta.
Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta.
Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa.
Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima,
Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika
– književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd:
Institut za književnost i umetnost: 333–344.
Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad:
Matica srpska.
Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik.
Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7:
49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V.
Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284.
Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95.
Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291.
Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S.
Karadžića V. Beograd: Prosveta.
Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić.
Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti.
PPNP IV/1: 29–132.
Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak
Muzeja grada Beograda I: 105–110.
Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32.
Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236.
Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396.
Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda.
Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija
XXXV/119: 25–46.
Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42.
Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za
srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta
u Beogradu I: 107–113.
Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA.
Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184–
199.
Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga.
Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa.
Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne
zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73.
Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog
rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka
slavista u Vukove dane 36/2: 141–152.
Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i
književnost Srbije.
Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska.
Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković,
prir.). Beograd: Zepter book world.
Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171.
Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42.
Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd:
Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“.
Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija.
Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije.
Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o
hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i
umetnost: 147–189.
Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191.
Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148.
Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta
XIV/3: 69–70, 4: 116–119.
Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318.
Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5:
116–118.
Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221.
Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257.
Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20.
Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU.
Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138.
Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.