Vila uzima od vode harače

Vila uzima od vode harače
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama

176. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić

176.
Vila uzima od vode harače

0001 Gorom jezdi Kraljeviću Marko,
0002 gorom jezdi, ljuto kune goru:
0003 "Bog te ubio, crna goro moja,
0004 kad u tebi ladne vode ne ima
0005 jer je meni dodijala žeđa.
0006 Da ja koljem konja ispod sebe,
0007 da pijem krvcu od konjica!"
0008 Ali Marku gora govorila:
0009 "Ne kuni, Marko, crne gore svoje,
0010 nije tebi ništa gora kriva.
0011 Nego pođi malo unapridak,
0012 te ćeš naći studenu vodicu.
0013 Na vodi je vila Mandolina
0014 te uzima od vode harača:
0015 od konjika konja povodnika,
0016 a od pješca jednu bjelu ruku."
0017 To ne mari Kraljeviću Marko,
0018 nego pođe malo u napridak,
0019 najde Marko studenu vodicu
0020 al['] na vodi vila Mandalina
0021 te ona je zadremala bila.
0022 Prileže Marko te se napi vode
0023 pake napoji dobroga konjica
0024 pak usede da biži u goru,
0025 ali se trže vila Mandalina
0026 pake poče vila govoriti:
0027 "Stani, počekaj, neznani junače,
0028 deder plati moju vodu ladnu!"
0029 Onda veli Kraljeviću Marko:
0030 "Hodi, vilo, da ti platim vodu!"
0031 A kad dođe k njemu bjela vila,
0032 trže Marko sablju od pojasa
0033 te posiče vilu Mandalinu
0034 jer uzima tešku vodarinu.

Intervencije uredi

cer'na = crna
e = je
ć = đ (žeđa)
ѿ = od
izь pѡd = ispod
ou naprіdakь = unapridak
vѡdidicu = vodicu
pѣšca (jat = je)
bѣlu (jat = je)
i = j (najde)
zatrѣmala (jat = je) = zadremala
napoi = napoji
dr'že = trže
te ter = deder
knѣmu = k njemu (jat = je)
šešku = tešku

Napomene uredi

Komentar uredi

Epska pesma. Marko savlada vilu brodaricu. Stilizacija otkriva procese preplitanja epske tehnike sa arhaičnom podlogom, u kojoj se demonu vode prinose ljudske žrtve. Funkcije vile su različite u strukturi epskih pesama (junak se ženi vilom i dobija izuzetno potomstvo, bori se protiv nje; ona mu je pomoćnik ili posestrima, vesnica smrti, vinovnik zavade braće itd.). U ovoj varijanti Marko se može posmatrati i kao spasilac epskog roda jer junake oslobađa teške vodarine. I kada se njegov sukob sa vilom drugačije motiviše (Vuk, SNPII, 38 – Marko Kraljević i vila Ravijojla), Marko zadržava status spasioca, mada se u njegovoj bogatoj epskoj biografiji mogu naći svi tipovi odnosa sa ovim mitskim bićem.
Varijante: ER 181; Vuk SNP VI, 63; Krstić 1984, A 5, 2, 3 Vila čuva izvore ili jezera: 10, U, 2, 4, 1, 9 - Junak ubija brodaricu: i p. v. 9: 602.
Preštampano: Samardžija 2001: 300-301
Pesme o Marku u ER: 83 (stih 36), 87, 92 (stih 26), 105, 124, 139, 151, 188.
Literatura: Đorđević 1953/1989; Krnjević 1986: 135--138; Pešić 1988: 569; Loma 2002: 94; Drndarski 2001: 86-100; v. napomenu uz pesmu br. 87.

Izvori uredi

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.