Bogdan prodaje ljubu da bi podmirio dugove

Bogdan prodaje ljubu da bi podmirio dugove
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
141. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić



* * *


141.

Bogdan prodaje ljubu da bi podmirio dugove


0001 Što je god po moru gradovah,
0002 i po moru i okolo mora,
0003 nema ljepša grada od Soluna
0004 ni vjernijeg sluge od Bogdana.
0005 U Bogdana mnogo blago kažu:
0006 na Dunavu devet vodenicah,
0007 i u brdu devet vinogradi,
0008 a u potaji devet bedevija.
0009 Bogdana je teška beda našla,
0010 teško su ga Turci obedili.
0011 Prodao je devet vodenicah
0012 ne može se da oduži duga,
0013 i prodade devet vinogradi
0014 i tako se ne može odužit['].
0015 Bogdan svojoj majki govoraše:
0016 "Odjevaj se i obuvaj, majko,
0017 da te vodim na nove pazare,
0018 da te vodim te da te prodajem
0019 he da bi se odužio duga."
0020 Bogdanu [je] ljuba govorila:
0021 "He Bogdane, dragi g[o]s[poda]ru,
0022 od boga je velika grihota,
0023 a od ljudi zazor i sramota,
0024 tko će stara roba kupovati!
0025 Ne prodaj svoju staru majku,
0026 već prodaj mene, ljubu tvoju,
0027 ti ćeš ljubu, g[o]s[poda]ru, steći
0028 svoju majku nikad ni dovjeka."
0029 Bogdan svoju ljubu poslušao
0030 pak je stao ljubi govoriti:
0031 "Odjevaj se i obuvaj, ljubo,
0032 da te vodim na nove čaršije,
0033 da te vodim te da te prodajem."
0034 Skočila je Bogdanova ljuba
0035 obuče se što god ljepše može,
0036 odvede ju na nove pazare,
0037 cenu kaže dvanaist hiljada.
0038 Bog iznese Ture aznadarče
0039 on mu dade dvanaist hiljada
0040 i jošt dvanaist više zabroji
0041 na ljepotu njenu gledajući
0042 ili mu je od roda srčana
0043 pak ju posla svomu dvoru bjelu.
0044 Kad je bilo veče o večeri,
0045 sede Ture samo večerati
0046 sobom zove robinjicu mladu:
0047 "Tako ti boga, robinjice mlada,
0048 hodi sa mnom veče večerati."
0049 Ona muči, ništo ne govori
0050 već niz lice grozne suze roni.
0051 Govorilo to Turče aznadarče:
0052 "A, boga ti, robinjice mlada,
0053 zašto nećeš sa mnom večerati?
0054 Ili sam ti junak ne u volju,
0055 ili su ti moji dvori mrski,
0056 ili žališ prva g[o]s[poda]ra?"
0057 Onda veli robinjica mlada:
0058 "Niti si mi junak ne u volji,
0059 niti su mi tvoji dvori mrski,
0060 niti žalim prva g[o]s[poda]ra,
0061 veće sam se mlada upoznala
0062 u mojega braca jedinoga:
0063 kada me je Bogdan isprosio,
0064 braca su mi Turci zarobili,
0065 čini mi se prilike je tvoje.
0066 Nije vrlo ni nejačak bio
0067 može pamtit['] od roda svojega
0068 te se bojim da se ne ogrješim,
0069 već mi kaži od koga si roda."
0070 On joj stao ljepo kazivati,
0071 ona njemu jošt ljepše kazuje,
0072 pronašlo se da je brati i sestra.
0073 Kada sjutra beo dan svanuo,
0074 pusti Ture dva mlada telala:
0075 "Tko je sinoć roba prodavao,
0076 neka dođe nek roba uzimlje
0077 pronađe se da je brat i sestra."
0078 I uz roba mnogo silno blago
0079 čime će se Turkom odužiti.


Intervencije

e = je
lѣpša (jat = je)
ѿ = od
vѣr'nѥgь (jat = je)
berdu = brdu
potai = potaji
t = d (bedevija)
ž = š (teška)
ѿduži = oduži
i = j (svojoj)
odѣvai (jat = je)
b = p (pazare)
gsru = gospodaru
dovѣka (jat = je)
asandar'če = aznadarče
p = b (zabroji)
bѣlu (jat = je)
ni = nji (robinjicu)
lica = lice
merski = mrski
nitn = niti
bratca = braca
mie = me je
izprosio = isprosio
ogrѣšim (jat = je)
ѡi = joj
bѣo (jat = e)

Napomene

Komentar

Lirsko-epska pesma, romansa. Bogdan prodaje ljubu, a prodata žena u kupcu prepoznaje brata.
Varijante: Vuk, SNP I, 725; Vuk, SNP V, 696; Jukić, 5; Gezeman 1925: 336; Nedić 1975: 735; Krstić 1984: 2, 1, 2, 3: 276, p. v. 127: 614.
Literatura: Latković 1975: 258-260

Izvori

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno društvo za slovenske umetnosti i kulture. Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506. Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo. Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit. Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost. Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost. Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja. Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41. Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213. Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS II/4: 276–278. Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska. Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283. Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina. Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322. Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci, sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009]. Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija. Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332. Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu ,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126. Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd: Filološki fakultet: 183–200. Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ. Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić. Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ. Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU. Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU. Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1: 65–66. Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54. Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju. Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine. Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet. Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica srpska. Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit. Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI: 278–295. Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8. Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku. Južnoslovenski filolog XIII: 165–169. Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202. Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239. Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105. Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Državna štamparija. Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije književnosti SANU 7: 209–268. Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ. Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit. Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo. Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139. Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd: Filip Višnjić. Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227. Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251. Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU. Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159. Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga. Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska. Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: Balkanološki institut SANU. Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Novi dani. Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229. Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit. Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd: Prosveta: 75–78. Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Prosveta. Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska. Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska. Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger. Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61. Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265. Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj narodnoj epici. Beograd: SANU. Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ. Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet. Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost. Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić. Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S. Karadžića I. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343. Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku. Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München: 536–537. Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S. Karadžića IV. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska. Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV: 41–60, 220–235. Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić. Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta. Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama. Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403. Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96. Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388. Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena. ZMSS I: 117–122. Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta. Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa. Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima, Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 333–344. Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad: Matica srpska. Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik. Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7: 49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V. Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284. Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95. Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291. Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S. Karadžića V. Beograd: Prosveta. Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić. Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti. PPNP IV/1: 29–132. Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak Muzeja grada Beograda I: 105–110. Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32. Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236. Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396. Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda. Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija XXXV/119: 25–46. Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42. Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu I: 107–113. Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA. Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184– 199. Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga. Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa. Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73. Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka slavista u Vukove dane 36/2: 141–152. Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska. Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković, prir.). Beograd: Zepter book world. Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171. Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42. Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd: Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“. Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija. Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 147–189. Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191. Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148. Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta XIV/3: 69–70, 4: 116–119. Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318. Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5: 116–118. Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221. Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257. Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20. Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU. Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138. Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.