Ljubavna čežnja pretvara se u mržnju i osvetu

←Momak pobeže od svoje dragane

Ljubavna čežnja pretvara se u mržnju i osvetu
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama

Drago i nedrago→

201. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić

* * *

201.
Ljubavna čežnja pretvara se u mržnju i osvetu

Ljepo pjeva za lugom djevojka
ljepo pjeva, čuje se daleko.
Sluša ju momče iz livade
te govori momče neženjeno:
"O djevojko, draga dušo moja, 5
ali pjevaš, ali mene zoveš?
Poslaću ti dobra konja moga
te mu pleti jasle bosiljkove
i meći mu travu ditelinu,
a zobi ga ječmom i pšenicom 10
a po[j]i ga šećerli šerbetom."
Onda veli ljepota djevojka:
"Dušo moja, momče neženjeno,
ako konjic dođe brez konjika,
oplesti ću mu jasle jadikove 15
metaću mu travu čemeriku
zobiću ga ljuljem i kukoljem
a pojiti jadom i čemerom."
Kad to čulo momče neženjeno,
on opravlja i sebe i konja 20
pak otide djevojkinu dvoru.
Daleko ga draga ugledala
i malo bliže prid njeg['] išetala,
pod njime dobra konja primala,
pod njim ljubi konja među oči, 25
konja vodi u podrume nove,
a dragoga gore u čardake.
Konju plete jasle bosiljkove
i meće mu travu ditelinu,
a zobi ga ječmom i pšenicom 30
a poji ga šećerli šerbetom,
dragom nosi vino i rakiju.
A kada se ponapila vina,
govorila lijepa djevojka:
"Dušo moja, momče neženjeno, 35
kakav hadet u toj vašoj zemlji?
U našoj zemlji dobar je hadet:
koj['] s kim pije - on i s onim spava."
Govorilo momče neženjeno:
"Dušo moja, lijepa djevojko, 40
u našoj zemlji bolji hadet:
gdino momci piju ladno vino,
onde takve kurve ne doidu."
To djevojki vrlo žao bilo
pak otide dole u podrume: 45
konju plete jasle jadikove
a meće mu travu čemeriku
i zobi ga ljuljem i kukoljem
a poji ga jadom i čemerom,
a dragomu nosi ladno vino 50
polak vina, polak jeda meće.
Konjic crče u novu podrumu,
a njen dragi gore u čardaku.

Izmene

lѣpo (jat = je)
pѣva (jat = je)
dѣvoika (jat = je) i = j
k = g (lugom)
mum'če = momče
l' = lj (bosiljkove)
titelinu = detelinu
lѣpota (jat = je) = ljepota
konicь = konjic
konьіka = konjika
glugѥm i kukulѥm = ljuljem i kukoljem
izšetala = išetala
nime = njime
ć = đ (među)
čerdake = čardake
p = b (bosiljkove)
zem'lі'i = zemlji
e = je
bolі'i = bolji
poi = poji

Napomene

Lirsko-epska pesma, balada – ljubavne pesme. Obljubljenu devojku momak vređa, a ona truje njega i njegovog konja.
Varijante: ER, 14
Preštampano: Karanović 1998: 214-216

Izvori

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.