Page:Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenacka 4 lat.pdf/738

Ова страница није лекторисана

ŠTANFELJ L i t e r a t u r a : L j. S to ja n o v ić S tare srp sk e šta m p a ri je (19112 i Glas, 66, 1903). V . Gorović.

ŠTANFELJ MILKA rođ. KASTNER 8/1 1861, Z agreb — 3/6 1920, Z agreb). B ila je n č ite ljic a . Cio_ je živ o t p o sv etila iz u č a v a n ju i sab ira n ju n aro d n o g tk iv a i veziva, n aro čito iz okoline Sv. Iv an -Ž ab n o i Siska. S v o ju v e lik u i đ ra g o cjen u , sis te m a tsk i u ređ en u , zb irk u p o k lo n ila je H rv a tsk o m školskom m uzeju, odakle je o na p re d a n a E tn o g ra fsk o m m u zeju u Z ag reb u . V. T.

ŠTEDAR, p la n in a n a g ra n ic i D alm a c ije i H ercegovine, zapadno od O rje n a, a 7'5 km sje v e rn o - sjeveroistočno od sela G rude (Ivonavlje). S a s ta v lje n je od je d ro g trija s k o g v ap n e n ca i diže se s k ra sk e za rav n i, visoke oko 800 m, do 365 m više, odnosno do ap so lu tn e v isin e od 1.165 m. S je v ero z ap ad n o od n je g a su M ali Š. 946 m, Goliš 922 m i B o žu rn i V rh p la n in a je bezvodna, s tje n o v ita i gola. Isto č n im k ra je m Š. p ro laz i ces ta T re b in je —L ju ta —D u b ro v n ik i K otor. P. V. ŠTEDIONICA A. D. O snovana je 1919. C e n tra la je Oraho-suca. K a p ita l je 125.000, rezerv e 40.277, ulozi 859.000, m jen ice 737.228, dužnici 267.198, dobit 13.852 d in ara . P re d s je đ n ik je Iv a n P in ta r, a u p ra v n ik S lavko A. Ju šić. N. S.

ŠTEDIONICA ZA BANOVINU A. D. O sn o v an a je 1897. C e n trala je G lina. K a p ita l 100,000, ulozi 495.080, m jen ice 542.637, dobit 18.385 D in. U p ra v a : K ohn, G riinw ald, D r. V rab čević. N. S.

ŠTEDIONICA ZA SAMOPOMAGANJE D. I). TOPOLA (B ačka). O sn o v an a je 1890. K a p ita l je 100.000, ulozi 1,532.133 Din. P re d sje d n ik je B ođrog M or, a u p ra v ite lj Jen 8 C-epesi. N . S.

ŠTEDIONICA ZEMLJ ORADNIČKA I). D. u T em erinu. O snovana je 1913. K a p ita l je 150.000, rezerv e 72.008, jilo zi 3,249.290, m jen ice 951.616, dužniei 1,884.152, đ o b itak 25.677 D in. D iv id en d a 12%. P re d s je d n ik je G yula P u sztas, a u p ra v ite lj Oden F lo rm an . Ar. S .

ŠTEDIONICA

POŠTANSKA.

U

p re d ra tn o j S rb iji, neposredno pred b alk an sk i ra t, p o sto ja la je n a m je ra , d a se u stan o v i Š. P . S la te su i kom i-

sije, da prouče ovu u stan o v u n a stra n i. 1/7 1911 u sta n o v lje n a je b ila u Sara je v u Š. P . za B osnu i H e rceg o v in u i ona. je p o slije u je d in je n ja od 1/5 1921, n a s ta v ila svoj ra d , s organizacijom , k o ju je već im ala. P oštanskočekovni zavod u L ju b lja n i n a s ta v io je svoje fu n k c ije već 1/2 1919, a ista u sta n o v a u Z ag reb u počela je svoj ra d 1/10 1920, je r je ta d a već b ila iz ra đ e n a osnova zakona o u v o đ e n ju poštansko-štednog, čekovnog i v irm an sk o g p ro m eta u k ra lje v in i S H S , i ovaj je zakon ob n aro d o v an (u Službenim N ovinam a) 5/5 1922. N a osnov u čl. 2 ovog zakona donesen je P ra v iln ik o k ru g u ra d a i u s tro js tv u Š, P . P rv a đ ire k c ija ove u stan o v e pos ta v lje n a je ukazom od 29/11 1922,_ i ta d a je im enovano nadzorno vijeće, U prvo v rijem e, k ad je osnovana Š. P . u B eogradu, ona n ije b ila organ izira n a, da p rim a štedne uloge, nego. se o g ra n ič ita n a čekovni p rom et. Tek u d ru g o j polovini 1923 dobila je ona. p o treb n e p ro s to rije za ra d , kupovinom p alač e »Moskve« na T erazijarn a, a p rim a n je u lo g a n a š te d n ju počelo je 1/7 1926. Š. P . je pra.vilnikom o vlaštena, da v rš i ove b a n k a rsk e poslove: 1. D a d a je zajm ove n a založene h a r tije ođ v rije d n o sti, za k oje ja m č i d rž av a, n a h a r tije sa m o u p ra v n ih tije la , na založniee h ip o te k a rn ih zavoda i obvezniee za đ ru žn ih saveza, izuzevši akc ija ; 2. D a esk o n tu je h a r tije od v rijeđnosti, k oje se m ogu založiti. ka_o i kupone istih , ukoliko su p la tiv i, n a jduže u ro k u za t r i m jeseca; 3. D a v in k u lir a p a p ire od v rije đ n o sti i da isp o slu je d e v in k u lira n je istili; 4. D a podnosi n a. is p la tu m jen ice svake v rste, ak ceptovane i neak cep to v an e, za tin i čekove, u p u tn ice, ak re d itiv e , koje g lase na određeni iznos i po n a re d b i i ra č u n e svake v rste ; 5. D a isp la ć u je m jenice, koje su domic ilira n e n a Š. P „ ukoliko za n jih posto ji pokriće; 6. D a kom isionalno kup u je i p ro d a je s tra n u v alu tu , m je nice i čekove, k o ji g lase n a in o stran stvo i 7. D a p rim a p a p ire od v rije d n o sti i pred m ete na č u v a n je vi p re g ra dam a, koje se z a tv a ra ju k ljučevim a, k o ji o sta ju kod s tra n a k a (safe-đeposits). ... N a čelu Š. P . sto ji nađzorno vrjece, k oje im a dv o jak e fu n k c ije : k o n tro lnu, je r ova u stan o v a nem a sp ec ija l-

724 —