Platon

Platon na srpskoj Vikipediji


»Pa kako da nađemo blagu prirodu koja y isti mah ima i veliko srce? — Jer blaga priroda i priroda s velikim srcem stoje y suprotnosti jedna prema drugoj« (375). Ne želimo nikakvu naciju y kojoj bi bili samo rvači koji ce bore za nagradu i teške atletske snage majstora. Možda će naš problem rešiti muzika; ona dušu uči harmoniji i ritmu, i, šta više, osnovima pravednosti, jer »može li harmonično obrazovano biće biti nepravedno? ... Nije li, Glaukone, muzičko vaspitanje baš zato tako moćno što ritam i harmonija silaze y dubinu duše, i vrše na nju najjači uticaj na taj način što unose y nju plemenito držanje, i tako stvaraju plemenita čoveka...?« (401; Protagora, 326). Muzika uobličava karakter, i prema tome, uzima učešća y formiranju socijalnih i političkih dela. »Damon kaže, i ja y to verujem, kad bi ce izmenile vrste muzike, da bi ce c njima izmenili i osnovni zakoni država

Muzika je dragocena umetnost, ne samo stoga što oplemenjuje osećanje i karakter, nego i zato što održava i vaspostavlja zdravlje. Ima bolesti koje ce mogu isceliti samo posredstvom duha (Harmid, 175) ; tako su koribantski sveštenici divljom svirkom frula isceljivali histerične žene, i to na taj način što su ih potsticali na neprestano igranje, dok ne bi od umora pale na zemlju i zaspale, a kad bi ce probudile, ustale bi zdrave. Takvim metodama dostižu ce i umiruju nesvesni izvori ljudskoga mišljenja, i y tim praizvorima delanja i osećanja ima genije svoj koren. »Niko y svesnom stanju ne dospeva do istinskoga i bogodanoga gledanja, nego pre onda kad mu je moć razuma okovana y snu, y bolesti, ili y zanosu«; prorok (mantis) ili genije srodan je c onim koji je opsednut (manikos), y zanosu (Fecar, 244).

Muzika i mera daju duši i telu ljupkost i zdravlje, ali prekomerna muzika je isto tako opasna kao i prekomerna atletika. Biti samo atlet znači gotovo isto što i biti divljak, i ko je samo muzičar taj ce i suviše raznežava i postaje »meknš nego što je to potrebno« (410). Jedno i drugo treba da je spojeno; ali, posle šesnaeste godine individualno bavljenje muzikom zabranjuje ce, mada ce horsko pevanje i zajedničke igre neguju kroz ceo život. I muzika ne treba da ce neguje samo kao muzika, nego treba da ce uzima kao pomoćno sredstvo da ce gradivu koje čoveka ponekad odbija, a to je gradivo matematike, istorije i prirodnih nauka, da privlačan oblik; nema nikakva razloga da ce ove za omladinu teške studije ne Šablon:Za izvore »Pa kako da nađemo blagu prirodu koja y isti mah ima i veliko srce? — Jer blaga priroda i priroda s velikim srcem stoje y suprotnosti jedna prema drugoj« (375). Ne želimo nikakvu naciju y kojoj bi bili samo rvači koji ce bore za nagradu i teške atletske snage majstora. Možda će naš problem rešiti muzika; ona dušu uči harmoniji i ritmu, i, šta više, osnovima pravednosti, jer »može li harmonično obrazovano biće biti nepravedno? ... Nije li, Glaukone, muzičko vaspitanje baš zato tako moćno što ritam i harmonija silaze y dubinu duše, i vrše na nju najjači uticaj na taj način što unose y nju plemenito držanje, i tako stvaraju plemenita čoveka...?« (401; Protagora, 326). Muzika uobličava karakter, i prema tome, uzima učešća y formiranju socijalnih i političkih dela. »Damon kaže, i ja y to verujem, kad bi ce izmenile vrste muzike, da bi ce c njima izmenili i osnovni zakoni država

Muzika je dragocena umetnost, ne samo stoga što oplemenjuje osećanje i karakter, nego i zato što održava i vaspostavlja zdravlje. Ima bolesti koje ce mogu isceliti samo posredstvom duha (Harmid, 175) ; tako su koribantski sveštenici divljom svirkom frula isceljivali histerične žene, i to na taj način što su ih potsticali na neprestano igranje, dok ne bi od umora pale na zemlju i zaspale, a kad bi ce probudile, ustale bi zdrave. Takvim metodama dostižu ce i umiruju nesvesni izvori ljudskoga mišljenja, i y tim praizvorima delanja i osećanja ima genije svoj koren. »Niko y svesnom stanju ne dospeva do istinskoga i bogodanoga gledanja, nego pre onda kad mu je moć razuma okovana y snu, y bolesti, ili y zanosu«; prorok (mantis) ili genije srodan je c onim koji je opsednut (manikos), y zanosu (Fecar, 244).

Muzika i mera daju duši i telu ljupkost i zdravlje, ali prekomerna muzika je isto tako opasna kao i prekomerna atletika. Biti samo atlet znači gotovo isto što i biti divljak, i ko je samo muzičar taj ce i suviše raznežava i postaje »meknš nego što je to potrebno« (410). Jedno i drugo treba da je spojeno; ali, posle šesnaeste godine individualno bavljenje muzikom zabranjuje ce, mada ce horsko pevanje i zajedničke igre neguju kroz ceo život. I muzika ne treba da ce neguje samo kao muzika, nego treba da ce uzima kao pomoćno sredstvo da ce gradivu koje čoveka ponekad odbija, a to je gradivo matematike, istorije i prirodnih nauka, da privlačan oblik; nema nikakva razloga da ce ove za omladinu teške studije ne olakšavaju i ne polešpavaju stihovima i pevanjem.